Sudar, Nedeljko

Link to this page

Authority KeyName Variants
45506aa9-2cc0-49f9-86a1-303b42aeb2ef
  • Sudar, Nedeljko (10)
Projects

Author's Bibliography

Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje

Sudar, Tamara; Blagojević, Vujadin; Trifković, Milica; Sudar, Nedeljko; Plavšić, Jasna

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Sudar, Tamara
AU  - Blagojević, Vujadin
AU  - Trifković, Milica
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Plavšić, Jasna
PY  - 2023
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/3351
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
T2  - Vodoprivreda
T1  - Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje
EP  - 94
SP  - 83
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3351
ER  - 
@article{
author = "Sudar, Tamara and Blagojević, Vujadin and Trifković, Milica and Sudar, Nedeljko and Plavšić, Jasna",
year = "2023",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje",
pages = "94-83",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3351"
}
Sudar, T., Blagojević, V., Trifković, M., Sudar, N.,& Plavšić, J.. (2023). Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje. in Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 55, 83-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3351
Sudar T, Blagojević V, Trifković M, Sudar N, Plavšić J. Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje. in Vodoprivreda. 2023;55:83-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3351 .
Sudar, Tamara, Blagojević, Vujadin, Trifković, Milica, Sudar, Nedeljko, Plavšić, Jasna, "Procjena efekata primjene rješenja bliskih prirodi (NBS) za umanjenje rizika od poplava u slivu rijeke Vrbanje" in Vodoprivreda, 55 (2023):83-94,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3351 .

Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj

Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Topalović, Žana; Sudar, Nedeljko; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Topalović, Žana
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2021
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2523
AB  - Klimatske promene nisu stvar neke dalje budućnosti. To su procesi koji se već dešavaju i najnepovoljnije se odražavaju upravo na sektor voda u Srbiji, ali i u svim zemljama u regionu. Nepovoljne posledice su posebno izražene u Srbiji, jer je ona i ranije imala vodne režime među najnepovoljnijim u Evropi - sa gledišta vremenske neravnomernosti tokom godine, kao i sa gledišta prostorne raspodele vode po teritoriji. Kao posledica klimatskih promena već se uočavaju pogoršanja vodnih režima: sušni periodi postaju sve duži, male vode su sve manje i sa sve dužim trajanjem, velike vode postaju sve veće, bujičnije, sa sve razornijim posledicama, smanjuje se intenzitet obnavljanja podzemnih voda i postaju sve ranjivija izvorišta podzemnih voda. Posebno je loše to što su najveća pogoršanja vodnih režima upravo u delovima Srbije (istok, jugistok, jug), gde su i sada vodni režimi najnepovoljniji. 
Sadašnje planirane akcije u svetu svode se samo na napore da se uspore emisije gasova staklene bašte (GSB). Te akcije nisu dovoljno operativne za sektor voda. Ostvarivanje potrebne izdržljivosti (resiliency) vodoprivrednih sistema može se ostvariti samo novim akumulacijama i ojačanjem linijskih sistema zaštite od poplava. Akumulacije dobijaju sve veću ulogu i u aktivnoj zaštiti od poplava - ublažavanjem poplavnih talasa. U takvim uslovima apsolutni prioritet ima prostorno planiranje koje će zaštititi sve neophodne prostore za razvoj vodoprivredne infrastrukture u novim, pogoršanim uslovima. To podrazumeva plansku zaštitu prostora neophodnih za izgradnju novih akumulacija i retenzija, zaštitu svih izvorišta podzemnih i površinskih voda, i prostora za ojačavanje linijskih sistema zaštite od poplava. 
U članku se na bazi studija urađenih za Prostorni plan Republike Srbije, i Studije uticaja klimatskih promena na upravljanje vodama sliva Vrbasa, analizira neophodnost izgradnje novih akumulacija, kako bi se vodoprivredni sistemi učinili dovoljno pouzdanim i izdržljivim i u novim uslovima. Na primeru Vrbasa i njegove pritoke Vrbanje pokazuje se da se izgradnjom i manjih akumulacija, umesto velike, čija je realizacija onemogućena neplanskim zaposedanjem dolinskog prostora, može značajno povećati pouzdanost funkcionisanja sistema za navodnjavanje. Navode se i iskustva iz Srbije, koja mora novim akumulacijama obezbediti neophodnu pouzdanost vodoprivrednih sistema u uslovima izazvanim klimatskim promenama.
AB  - Climate change is not a matter of the future. These are processes that are already happening and have the most unfavorable impact on the water sector in Serbia, but also in all countries in the region. Unfavorable consequences are especially pronounced in Serbia, because it has previously had water regimes among the most unfavorable in Europe - from the point of view of time unevenness during the year, as well as from the point of view of spatial distribution of water on the territory. As a consequence of climate change, deterioration of water regimes is already being registered: dry periods are getting longer, small waters are getting smaller and with longer duration, big waters are getting bigger, more torrential, with more and more devastating consequences, groundwater renewal intensity is decreasing and becoming more more vulnerable groundwater sources. It is especially bad that the biggest deteriorations of water regimes are in parts of Serbia (east, southeast, south), where water regimes are still the most unfavorable.
The current planned actions in the world are limited to efforts to slow down greenhouse gas (GHG) emissions. These actions are not operational enough for the water sector. Achieving the necessary resilience of water management systems can only be achieved through new accumulation and strengthening of line flood protection systems. Reservoirs are gaining an increasing role in active flood protection - by mitigating flood waves. In such conditions, the absolute priority is spatial planning, which will protect all the necessary spaces for the development of water management infrastructure in the new, worsened conditions. This includes planned protection of the space necessary for the construction of new reservoirs and retentions, protection of all groundwater and surface water sources, and space for strengthening line flood protection systems.
Based on studies done for the Spatial Plan of the Republic of Serbia and the Study of the Impact of Climate Change on the Water Management of the Vrbas Basin, the article analyzes the need to build new reservoirs in order to make water management systems sufficiently reliable and resilient and in new conditions. The example of the Vrbas and its tributaries the Vrbanja shows that the construction of smaller reservoirs, instead of large ones, the realization of which is prevented by unplanned occupation of the valley area, can significantly increase the reliability of the irrigation system. Experiences from Serbia are also cited, which must provide the new reservoirs with the necessary reliability of water management systems in the new, worsened conditions caused by climate change.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj
T1  - The time has come when survival and development cannot be achieved without water storage reservoirs
EP  - 43
IS  - 309-310
SP  - 25
VL  - 53
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Topalović, Žana and Sudar, Nedeljko and Đorđević, Branislav",
year = "2021",
abstract = "Klimatske promene nisu stvar neke dalje budućnosti. To su procesi koji se već dešavaju i najnepovoljnije se odražavaju upravo na sektor voda u Srbiji, ali i u svim zemljama u regionu. Nepovoljne posledice su posebno izražene u Srbiji, jer je ona i ranije imala vodne režime među najnepovoljnijim u Evropi - sa gledišta vremenske neravnomernosti tokom godine, kao i sa gledišta prostorne raspodele vode po teritoriji. Kao posledica klimatskih promena već se uočavaju pogoršanja vodnih režima: sušni periodi postaju sve duži, male vode su sve manje i sa sve dužim trajanjem, velike vode postaju sve veće, bujičnije, sa sve razornijim posledicama, smanjuje se intenzitet obnavljanja podzemnih voda i postaju sve ranjivija izvorišta podzemnih voda. Posebno je loše to što su najveća pogoršanja vodnih režima upravo u delovima Srbije (istok, jugistok, jug), gde su i sada vodni režimi najnepovoljniji. 
Sadašnje planirane akcije u svetu svode se samo na napore da se uspore emisije gasova staklene bašte (GSB). Te akcije nisu dovoljno operativne za sektor voda. Ostvarivanje potrebne izdržljivosti (resiliency) vodoprivrednih sistema može se ostvariti samo novim akumulacijama i ojačanjem linijskih sistema zaštite od poplava. Akumulacije dobijaju sve veću ulogu i u aktivnoj zaštiti od poplava - ublažavanjem poplavnih talasa. U takvim uslovima apsolutni prioritet ima prostorno planiranje koje će zaštititi sve neophodne prostore za razvoj vodoprivredne infrastrukture u novim, pogoršanim uslovima. To podrazumeva plansku zaštitu prostora neophodnih za izgradnju novih akumulacija i retenzija, zaštitu svih izvorišta podzemnih i površinskih voda, i prostora za ojačavanje linijskih sistema zaštite od poplava. 
U članku se na bazi studija urađenih za Prostorni plan Republike Srbije, i Studije uticaja klimatskih promena na upravljanje vodama sliva Vrbasa, analizira neophodnost izgradnje novih akumulacija, kako bi se vodoprivredni sistemi učinili dovoljno pouzdanim i izdržljivim i u novim uslovima. Na primeru Vrbasa i njegove pritoke Vrbanje pokazuje se da se izgradnjom i manjih akumulacija, umesto velike, čija je realizacija onemogućena neplanskim zaposedanjem dolinskog prostora, može značajno povećati pouzdanost funkcionisanja sistema za navodnjavanje. Navode se i iskustva iz Srbije, koja mora novim akumulacijama obezbediti neophodnu pouzdanost vodoprivrednih sistema u uslovima izazvanim klimatskim promenama., Climate change is not a matter of the future. These are processes that are already happening and have the most unfavorable impact on the water sector in Serbia, but also in all countries in the region. Unfavorable consequences are especially pronounced in Serbia, because it has previously had water regimes among the most unfavorable in Europe - from the point of view of time unevenness during the year, as well as from the point of view of spatial distribution of water on the territory. As a consequence of climate change, deterioration of water regimes is already being registered: dry periods are getting longer, small waters are getting smaller and with longer duration, big waters are getting bigger, more torrential, with more and more devastating consequences, groundwater renewal intensity is decreasing and becoming more more vulnerable groundwater sources. It is especially bad that the biggest deteriorations of water regimes are in parts of Serbia (east, southeast, south), where water regimes are still the most unfavorable.
The current planned actions in the world are limited to efforts to slow down greenhouse gas (GHG) emissions. These actions are not operational enough for the water sector. Achieving the necessary resilience of water management systems can only be achieved through new accumulation and strengthening of line flood protection systems. Reservoirs are gaining an increasing role in active flood protection - by mitigating flood waves. In such conditions, the absolute priority is spatial planning, which will protect all the necessary spaces for the development of water management infrastructure in the new, worsened conditions. This includes planned protection of the space necessary for the construction of new reservoirs and retentions, protection of all groundwater and surface water sources, and space for strengthening line flood protection systems.
Based on studies done for the Spatial Plan of the Republic of Serbia and the Study of the Impact of Climate Change on the Water Management of the Vrbas Basin, the article analyzes the need to build new reservoirs in order to make water management systems sufficiently reliable and resilient and in new conditions. The example of the Vrbas and its tributaries the Vrbanja shows that the construction of smaller reservoirs, instead of large ones, the realization of which is prevented by unplanned occupation of the valley area, can significantly increase the reliability of the irrigation system. Experiences from Serbia are also cited, which must provide the new reservoirs with the necessary reliability of water management systems in the new, worsened conditions caused by climate change.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj, The time has come when survival and development cannot be achieved without water storage reservoirs",
pages = "43-25",
number = "309-310",
volume = "53",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523"
}
Dašić, T., Stanić, M., Topalović, Ž., Sudar, N.,& Đorđević, B.. (2021). Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 53(309-310), 25-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523
Dašić T, Stanić M, Topalović Ž, Sudar N, Đorđević B. Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj. in Časopis Vodoprivreda. 2021;53(309-310):25-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523 .
Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Topalović, Žana, Sudar, Nedeljko, Đorđević, Branislav, "Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj" in Časopis Vodoprivreda, 53, no. 309-310 (2021):25-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523 .

Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj

Sudar, Tamara; Trifković, Milica; Stanić, Miloš; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko; Hrkalović, Uroš; Hrkalović, Dejan; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Sudar, Tamara
AU  - Trifković, Milica
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Hrkalović, Uroš
AU  - Hrkalović, Dejan
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2020
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2521
AB  - Proizvodnja hrane bi trebalo da bude osnova i pokretač razvoja privrede Republike Srpske, ali raspoloživi polјoprivredni i vodni resursi nisu dovolјno iskorišćeni. Na području ključnih makroparcela uz rijeku Savu evidentan je “resursni paradoks” - velike poljoprivredne površine visokih bonitetnih klasa nalaze se unutar područja branjenih od poplavnih voda, a godišnje padavine na tim područjima nisu dovoljne za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Razvoj navodnjavanja na ovim područjima, ali i na manjim površinama u ruralnim područjima na istoku i jugu prepoznat je kao okosnica privrednog razvoja Republike Srpske. Uvažavajući činjenicu da na uzvodnim potezima vodotokova u Federaciji BiH ne postoje izgrađeni integralni vodoprivredni sistemi u kojima je obezbijeđena voda za navodnjavanje, Vlada i resorno Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su u prethodnom periodu, uz velika ulaganja, značajno popravile veoma skromno stanje sistema za navodnjavanje, oslanjajući se na raspoložive vodne resurse u Republici Srpskoj.

U procesu razvoja polјoprivredne proizvodnje, uz primjenu navodnjavanja, prihvaćeni su i razvijani trendovi koji su zastuplјeni u razvijenim zemlјama EU, uvažavajući principe vodne produktivnosti, kroz unaprijeđenje i racionalizaciju. Razmatra se postepeno uvođenje savremenih naučnih pristupa i dostignuća tzv. „precizne polјoprivrede“, kao racionalnog pristupa u polјoprivrednoj proizvodnji i navodnjavanju.

U ovom radu prikazana su iskustva razvoja sistema navodnjavanja sa aspekta hidrotehnike u  
desetogodišnjem razvojnom periodu u Republici Srpskoj, odnosno primjeri: planiranja jednonamjenskih i višenemjenskih akumulacija, principi realizacije vodozahvata iz akumulacija, rječnih tokova i podzemlja, te načini distribucije vode do makro i mikroparcela u različitim uslovima i na specifičnim područjima. Data je projekcija nastavka održivog planskog razvoja sistema navodnjavanja uvažavajući strateške odrednice sektora vodoprivrede i poljoprivrede Republike Srpske, kao i sociološke elemente zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, gdje je značajan trend napuštanja tih područja.
AB  - Food production should be at the heart of the Republika Srpska's economic development but the available agricultural and water resources are underutilized. A ‘resource paradox’ is evident in the area of key macro-plots along the Sava River, where large high-grade agricultural plots are located in flood protected areas but annual rainfall is not sufficient for the development of intensive agricultural production. The development of irrigation in these areas, but also in smaller plots in rural areas in the east and south, has been recognized as central to the economic development of the Republika Srpska. The RS Government and the relevant Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management have recognized that the upstream sections of the watercourses in the Federation of B&H do not have integrated water management systems providing irrigation water. They have invested significantly to improve the modest irrigation system, relying on available water resources in the Republika Srpska.

EU practices were used in the process of developing agricultural production by means of irrigation, respecting the principles of water productivity through improvement and rational use of water. Consideration has been given to the gradual introduction of modern scientific approaches and the benefits of precision  
agriculture with its streamlined approach in agricultural production and irrigation.

This paper presents the experience of applying hydraulic engineering to the development of irrigation systems during a ten-year period in the Republika Srpska. It presents examples of: planning of single-purpose and multi-purpose reservoirs; principles of water abstraction from reservoirs, rivers and underground, and methods of distributing water to macro and micro-plots in different conditions and specific areas. Consideration has been given to the reservoirs in the Jablanica River basin - sub-basin of the Lubina River (Potkozarje in the municipality of Gradiška), and a general analysis is given of the other necessary reservoirs in Republika Srpska, as well as planned and newly built irrigation systems in the Drina, Sava, Trebišnjica and Vrbas river basins. The paper provides a projection of the continuation of sustainable development of irrigation systems, taking into account the strategic determinants of the water and agricultural sectors in the Republika Srpska, as well as the sociological elements of retaining population in rural areas where there is significant depopulation.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj
T1  - Hydraulic engineering for sustainable development of irrigation systems in the Republika Srpska
EP  - 214
IS  - 306-308
SP  - 201
VL  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521
ER  - 
@article{
author = "Sudar, Tamara and Trifković, Milica and Stanić, Miloš and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko and Hrkalović, Uroš and Hrkalović, Dejan and Đorđević, Branislav",
year = "2020",
abstract = "Proizvodnja hrane bi trebalo da bude osnova i pokretač razvoja privrede Republike Srpske, ali raspoloživi polјoprivredni i vodni resursi nisu dovolјno iskorišćeni. Na području ključnih makroparcela uz rijeku Savu evidentan je “resursni paradoks” - velike poljoprivredne površine visokih bonitetnih klasa nalaze se unutar područja branjenih od poplavnih voda, a godišnje padavine na tim područjima nisu dovoljne za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Razvoj navodnjavanja na ovim područjima, ali i na manjim površinama u ruralnim područjima na istoku i jugu prepoznat je kao okosnica privrednog razvoja Republike Srpske. Uvažavajući činjenicu da na uzvodnim potezima vodotokova u Federaciji BiH ne postoje izgrađeni integralni vodoprivredni sistemi u kojima je obezbijeđena voda za navodnjavanje, Vlada i resorno Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su u prethodnom periodu, uz velika ulaganja, značajno popravile veoma skromno stanje sistema za navodnjavanje, oslanjajući se na raspoložive vodne resurse u Republici Srpskoj.

U procesu razvoja polјoprivredne proizvodnje, uz primjenu navodnjavanja, prihvaćeni su i razvijani trendovi koji su zastuplјeni u razvijenim zemlјama EU, uvažavajući principe vodne produktivnosti, kroz unaprijeđenje i racionalizaciju. Razmatra se postepeno uvođenje savremenih naučnih pristupa i dostignuća tzv. „precizne polјoprivrede“, kao racionalnog pristupa u polјoprivrednoj proizvodnji i navodnjavanju.

U ovom radu prikazana su iskustva razvoja sistema navodnjavanja sa aspekta hidrotehnike u  
desetogodišnjem razvojnom periodu u Republici Srpskoj, odnosno primjeri: planiranja jednonamjenskih i višenemjenskih akumulacija, principi realizacije vodozahvata iz akumulacija, rječnih tokova i podzemlja, te načini distribucije vode do makro i mikroparcela u različitim uslovima i na specifičnim područjima. Data je projekcija nastavka održivog planskog razvoja sistema navodnjavanja uvažavajući strateške odrednice sektora vodoprivrede i poljoprivrede Republike Srpske, kao i sociološke elemente zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, gdje je značajan trend napuštanja tih područja., Food production should be at the heart of the Republika Srpska's economic development but the available agricultural and water resources are underutilized. A ‘resource paradox’ is evident in the area of key macro-plots along the Sava River, where large high-grade agricultural plots are located in flood protected areas but annual rainfall is not sufficient for the development of intensive agricultural production. The development of irrigation in these areas, but also in smaller plots in rural areas in the east and south, has been recognized as central to the economic development of the Republika Srpska. The RS Government and the relevant Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management have recognized that the upstream sections of the watercourses in the Federation of B&H do not have integrated water management systems providing irrigation water. They have invested significantly to improve the modest irrigation system, relying on available water resources in the Republika Srpska.

EU practices were used in the process of developing agricultural production by means of irrigation, respecting the principles of water productivity through improvement and rational use of water. Consideration has been given to the gradual introduction of modern scientific approaches and the benefits of precision  
agriculture with its streamlined approach in agricultural production and irrigation.

This paper presents the experience of applying hydraulic engineering to the development of irrigation systems during a ten-year period in the Republika Srpska. It presents examples of: planning of single-purpose and multi-purpose reservoirs; principles of water abstraction from reservoirs, rivers and underground, and methods of distributing water to macro and micro-plots in different conditions and specific areas. Consideration has been given to the reservoirs in the Jablanica River basin - sub-basin of the Lubina River (Potkozarje in the municipality of Gradiška), and a general analysis is given of the other necessary reservoirs in Republika Srpska, as well as planned and newly built irrigation systems in the Drina, Sava, Trebišnjica and Vrbas river basins. The paper provides a projection of the continuation of sustainable development of irrigation systems, taking into account the strategic determinants of the water and agricultural sectors in the Republika Srpska, as well as the sociological elements of retaining population in rural areas where there is significant depopulation.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj, Hydraulic engineering for sustainable development of irrigation systems in the Republika Srpska",
pages = "214-201",
number = "306-308",
volume = "52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521"
}
Sudar, T., Trifković, M., Stanić, M., Dašić, T., Sudar, N., Hrkalović, U., Hrkalović, D.,& Đorđević, B.. (2020). Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 52(306-308), 201-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521
Sudar T, Trifković M, Stanić M, Dašić T, Sudar N, Hrkalović U, Hrkalović D, Đorđević B. Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj. in Časopis Vodoprivreda. 2020;52(306-308):201-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521 .
Sudar, Tamara, Trifković, Milica, Stanić, Miloš, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, Hrkalović, Uroš, Hrkalović, Dejan, Đorđević, Branislav, "Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj" in Časopis Vodoprivreda, 52, no. 306-308 (2020):201-214,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521 .

Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj

Sudar, Nedeljko; Blagojević, Vujadin; Dašić, Tina; Đorđević, Dejana; Stanić, Miloš; Jaćimović, Nenad; Đorđević, Branislav; Topalović, Žana; Marilović, Slobodan; Cupać, Raduška; Bosankić, Goran

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Blagojević, Vujadin
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Dejana
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Topalović, Žana
AU  - Marilović, Slobodan
AU  - Cupać, Raduška
AU  - Bosankić, Goran
PY  - 2019
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/1855
AB  - Na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine integralni vodoprivredni sistemi su djelimično ili veoma slabo razvijeni. Procenat realizovanih sistema je značajno manji od iskazanih vodoprivrednih potreba i očekivanih ciljeva. Uvažavajući obaveze ispunjavanja uslova iz Direktiva o vodama, bitno je uočiti značajnu činjenicu da je u većini razvijenih zemalja EU proces razvoja integralnih sistema uglavnom završen.

U BiH djelimično su realizovani sistemi na Drini, Neretvi, Trebišnjici i Vrbasu, a ostali slivovi nemaju
izgrađene ili dokumentacijom planirane ključne integralne vodoprivredne sisteme. Kao poseban primjer
nerazvijenosti i deficita iskazanih potreba za rezervama vode izdvaja se rijeka Bosna.

U polazištima za ispunjavanje zahtjeva Direktiva za BiH i Republiku Srpsku postoje suštinska tehnička
ograničenja koja treba uvažiti. Na slivu rijeke Vrbas koji je suočen sa nepotpuno razvijenim integralnim
vodoprivrednim sistemima, na bazi sprovedenih analiza iz ’pilot’ Plana upravljanja rizikom od poplava za sliv rijeke Vrbas Republike Srpske, daju se strateške preporuke koje su bitne za zaštitu od voda, uređenje prostora i razvoj društvene zajednice na tom slivnom području uvažavajući zatečeno stanje, višenamjenske potrebe korišćenja voda i preuzete zahtjeve ekološkog statusa voda iz Direktiva o vodama.

U strateškom opredjeljenju, sektor voda u Republici Srpskoj mora neodložno, planski i ozbiljno pristupiti planiranju i razvoju integralnih vodoprivrednih sistema. Ovaj proces je poželjno koordinisano i sinhronizovano započeti u saradnji sa sektorom voda u Federaciji BiH, imajući u vidu uticaje sa uzvodnih područja na vodne režime malih i velikih voda.

Period tranzicije, do pristupanja pregovorima i članstvu u EU mora se racionalno iskoristiti, na način da se u svim dokumentima sektora voda zahtjevi Direktiva prilagode razvojnim prioritetima. To znači da se u Planovima upravljanja rizicima od poplava potencira planiranje i izgradnja ključnih akumulacija i ostalih objekata integralnih vodoprivrednih sistema. Takav pristup će omogućiti da se obezbijedi dobar ekološki i hemijski status voda, odgovarajuće potrebe za vodom i preduslovi za efikasniju aktivnu zaštitu od poplava.

Zbog toga treba decidno iskazati potrebe i iste ostvariti razvojnim ciklusom uz pomoć EU. Po tom osnovu bi bilo korisno navesti primjere iz EU (Španija) i nastojati da se integralni vodoprivredni sistemi u Republici Srpskoj i BiH izgrade do potrebnog nivoa koji garantuje funkcionalnost, održivost i odgovarajuće upravljanje.

Zakon o vodama i strateški dokumenti Republike Srpske iz oblasti voda (’Strategija upravljanja vodama
Republike Srpske’), daju mogućnost da se integralni vodoprivredni sistemi razvijaju do potrebnog kapaciteta.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
T2  - Vodoprivreda
T1  - Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj
EP  - 242
IS  - 300-302
SP  - 225
VL  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855
ER  - 
@article{
author = "Sudar, Nedeljko and Blagojević, Vujadin and Dašić, Tina and Đorđević, Dejana and Stanić, Miloš and Jaćimović, Nenad and Đorđević, Branislav and Topalović, Žana and Marilović, Slobodan and Cupać, Raduška and Bosankić, Goran",
year = "2019",
abstract = "Na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine integralni vodoprivredni sistemi su djelimično ili veoma slabo razvijeni. Procenat realizovanih sistema je značajno manji od iskazanih vodoprivrednih potreba i očekivanih ciljeva. Uvažavajući obaveze ispunjavanja uslova iz Direktiva o vodama, bitno je uočiti značajnu činjenicu da je u većini razvijenih zemalja EU proces razvoja integralnih sistema uglavnom završen.

U BiH djelimično su realizovani sistemi na Drini, Neretvi, Trebišnjici i Vrbasu, a ostali slivovi nemaju
izgrađene ili dokumentacijom planirane ključne integralne vodoprivredne sisteme. Kao poseban primjer
nerazvijenosti i deficita iskazanih potreba za rezervama vode izdvaja se rijeka Bosna.

U polazištima za ispunjavanje zahtjeva Direktiva za BiH i Republiku Srpsku postoje suštinska tehnička
ograničenja koja treba uvažiti. Na slivu rijeke Vrbas koji je suočen sa nepotpuno razvijenim integralnim
vodoprivrednim sistemima, na bazi sprovedenih analiza iz ’pilot’ Plana upravljanja rizikom od poplava za sliv rijeke Vrbas Republike Srpske, daju se strateške preporuke koje su bitne za zaštitu od voda, uređenje prostora i razvoj društvene zajednice na tom slivnom području uvažavajući zatečeno stanje, višenamjenske potrebe korišćenja voda i preuzete zahtjeve ekološkog statusa voda iz Direktiva o vodama.

U strateškom opredjeljenju, sektor voda u Republici Srpskoj mora neodložno, planski i ozbiljno pristupiti planiranju i razvoju integralnih vodoprivrednih sistema. Ovaj proces je poželjno koordinisano i sinhronizovano započeti u saradnji sa sektorom voda u Federaciji BiH, imajući u vidu uticaje sa uzvodnih područja na vodne režime malih i velikih voda.

Period tranzicije, do pristupanja pregovorima i članstvu u EU mora se racionalno iskoristiti, na način da se u svim dokumentima sektora voda zahtjevi Direktiva prilagode razvojnim prioritetima. To znači da se u Planovima upravljanja rizicima od poplava potencira planiranje i izgradnja ključnih akumulacija i ostalih objekata integralnih vodoprivrednih sistema. Takav pristup će omogućiti da se obezbijedi dobar ekološki i hemijski status voda, odgovarajuće potrebe za vodom i preduslovi za efikasniju aktivnu zaštitu od poplava.

Zbog toga treba decidno iskazati potrebe i iste ostvariti razvojnim ciklusom uz pomoć EU. Po tom osnovu bi bilo korisno navesti primjere iz EU (Španija) i nastojati da se integralni vodoprivredni sistemi u Republici Srpskoj i BiH izgrade do potrebnog nivoa koji garantuje funkcionalnost, održivost i odgovarajuće upravljanje.

Zakon o vodama i strateški dokumenti Republike Srpske iz oblasti voda (’Strategija upravljanja vodama
Republike Srpske’), daju mogućnost da se integralni vodoprivredni sistemi razvijaju do potrebnog kapaciteta.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj",
pages = "242-225",
number = "300-302",
volume = "51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855"
}
Sudar, N., Blagojević, V., Dašić, T., Đorđević, D., Stanić, M., Jaćimović, N., Đorđević, B., Topalović, Ž., Marilović, S., Cupać, R.,& Bosankić, G.. (2019). Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj. in Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 51(300-302), 225-242.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855
Sudar N, Blagojević V, Dašić T, Đorđević D, Stanić M, Jaćimović N, Đorđević B, Topalović Ž, Marilović S, Cupać R, Bosankić G. Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj. in Vodoprivreda. 2019;51(300-302):225-242.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855 .
Sudar, Nedeljko, Blagojević, Vujadin, Dašić, Tina, Đorđević, Dejana, Stanić, Miloš, Jaćimović, Nenad, Đorđević, Branislav, Topalović, Žana, Marilović, Slobodan, Cupać, Raduška, Bosankić, Goran, "Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj" in Vodoprivreda, 51, no. 300-302 (2019):225-242,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855 .

Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling

Jaćimović, Nenad; Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Sudar, Nedeljko; Milanović, Petar; Đorđević, Branislav

(Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje, 2018)

TY  - CONF
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Milanović, Petar
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2018
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2524
AB  - The paper presents results of the physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff in karst areas. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebišnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of a long-term time series (50 years hydrological input) of the Dabarsko polje catchment, as well as the river Bregava catchment. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and that water management of the whole Trebišnjica system will require an integrated real-time management.
PB  - Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje
PB  - University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Center for Karst Hydrogeology
C3  - Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium
T1  - Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524
ER  - 
@conference{
author = "Jaćimović, Nenad and Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Sudar, Nedeljko and Milanović, Petar and Đorđević, Branislav",
year = "2018",
abstract = "The paper presents results of the physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff in karst areas. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebišnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of a long-term time series (50 years hydrological input) of the Dabarsko polje catchment, as well as the river Bregava catchment. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and that water management of the whole Trebišnjica system will require an integrated real-time management.",
publisher = "Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Center for Karst Hydrogeology",
journal = "Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium",
title = "Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524"
}
Jaćimović, N., Dašić, T., Stanić, M., Sudar, N., Milanović, P.,& Đorđević, B.. (2018). Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling. in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium
Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524
Jaćimović N, Dašić T, Stanić M, Sudar N, Milanović P, Đorđević B. Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling. in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524 .
Jaćimović, Nenad, Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Sudar, Nedeljko, Milanović, Petar, Đorđević, Branislav, "Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling" in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524 .

Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav; Milanović, Petar; Stanić, Miloš; Jaćimović, Nenad; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Milanović, Petar
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2016
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/750
AB  - Large systems as mines with open pits and thermal power plants are particularly sensitive to flooding. Outage of such systems (due to flooding of mines or threats to other vital elements of the system) cause serious consequences on the widest area, because the damage and interruptions of work impact on productive systems and settlements. It is therefore necessary to protect such systems against floods, including application of mathematical models, on two levels: (a) during the area management - to be able to sustain the extreme hydrological situation, (b) during the operational management of such systems in flood periods. Using methods of mathematical modeling both mentioned tasks are considered in the article, on the example of mines and termal power plant Gacko. Coupled mathematical model is developed and applied with two purposes: (a) to examine the hydrologichydraulic scenarios in the wider area of the system during the flood period, in order to arrange environment (embankments, retention basins) to protect the vital facilities, (b) to enable sugesting the best management decisions for the use of existing reservoirs and surface storage during the unfavorable hydrological situation by implementing software that uses information collected in real-time, in order to protect the most vital facilities of this important and very sensitive energy system.
AB  - Veliki sistemi kako što su rudnici sa otvorenim kopovima i termoelektrane posebno su osetljivi na plavljenje. Ispad iz pogona takvih sistema zbog plavljenja kopova i/ili ugrožavanja drugih vitalnih instalacija sistema - izaziva teške posledice na najširem prostoru, na nivou države, jer se štete i zastoji u radu lančano prenose na sve proizvodne sisteme i naselja. Zbog toga je neophodno da se zaštita takvih sistema od velikih voda veoma ozbiljno razmatra, primenom matematičkih modela, na dva nivoa: (a) tokom namenskog uređenja teritorije u okruženju sistema da mogu bez drastičnih posledica da izdrže ekstremne hidrološke situacije, (b) tokom operativnog upravljanja takvim sistemima u periodima velikih voda. U članku se na primeru rudnika i TE Gacko razmatraju mogućnosti realizacije oba zadatka primenom savremenih metoda matematičkog modeliranja. Razvijen je spregnuti matematički model koji, primenjen na RiTE Gacko, omogućava: (a) da se ispitaju hidrološko-hidraulički scenariji dešavanja u široj zoni tog sistema tokom pojave velikih voda, kako bi se sagledalo kako treba planski urediti šire okruženje (nasipi, retenzije) da ne bi došlo do ugrožavanja vitalnih objekata, (b) da se tokom odvijanja nepovoljne hidrološke situacije omogući da se upravljačkim softverom, uz korišćenje informacija koje se u realnom vremenu sakupljaju sa sliva, donose najpovoljnije upravljačke odluke za korišćenje postojećih akumulacija i retenzija, kako bi se zaštitili najvitalniji objekti tog važnog i vrlo osetljivog energetskog sistema.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko
T1  - Razvoj metoda za upravljanje vodama i uređenje teritorije u zoni sistema osetljivih na poplave - na primeru rudnika i termoelektrane Gacko
EP  - 146
IS  - 4-6
SP  - 137
VL  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav and Milanović, Petar and Stanić, Miloš and Jaćimović, Nenad and Sudar, Nedeljko",
year = "2016",
abstract = "Large systems as mines with open pits and thermal power plants are particularly sensitive to flooding. Outage of such systems (due to flooding of mines or threats to other vital elements of the system) cause serious consequences on the widest area, because the damage and interruptions of work impact on productive systems and settlements. It is therefore necessary to protect such systems against floods, including application of mathematical models, on two levels: (a) during the area management - to be able to sustain the extreme hydrological situation, (b) during the operational management of such systems in flood periods. Using methods of mathematical modeling both mentioned tasks are considered in the article, on the example of mines and termal power plant Gacko. Coupled mathematical model is developed and applied with two purposes: (a) to examine the hydrologichydraulic scenarios in the wider area of the system during the flood period, in order to arrange environment (embankments, retention basins) to protect the vital facilities, (b) to enable sugesting the best management decisions for the use of existing reservoirs and surface storage during the unfavorable hydrological situation by implementing software that uses information collected in real-time, in order to protect the most vital facilities of this important and very sensitive energy system., Veliki sistemi kako što su rudnici sa otvorenim kopovima i termoelektrane posebno su osetljivi na plavljenje. Ispad iz pogona takvih sistema zbog plavljenja kopova i/ili ugrožavanja drugih vitalnih instalacija sistema - izaziva teške posledice na najširem prostoru, na nivou države, jer se štete i zastoji u radu lančano prenose na sve proizvodne sisteme i naselja. Zbog toga je neophodno da se zaštita takvih sistema od velikih voda veoma ozbiljno razmatra, primenom matematičkih modela, na dva nivoa: (a) tokom namenskog uređenja teritorije u okruženju sistema da mogu bez drastičnih posledica da izdrže ekstremne hidrološke situacije, (b) tokom operativnog upravljanja takvim sistemima u periodima velikih voda. U članku se na primeru rudnika i TE Gacko razmatraju mogućnosti realizacije oba zadatka primenom savremenih metoda matematičkog modeliranja. Razvijen je spregnuti matematički model koji, primenjen na RiTE Gacko, omogućava: (a) da se ispitaju hidrološko-hidraulički scenariji dešavanja u široj zoni tog sistema tokom pojave velikih voda, kako bi se sagledalo kako treba planski urediti šire okruženje (nasipi, retenzije) da ne bi došlo do ugrožavanja vitalnih objekata, (b) da se tokom odvijanja nepovoljne hidrološke situacije omogući da se upravljačkim softverom, uz korišćenje informacija koje se u realnom vremenu sakupljaju sa sliva, donose najpovoljnije upravljačke odluke za korišćenje postojećih akumulacija i retenzija, kako bi se zaštitili najvitalniji objekti tog važnog i vrlo osetljivog energetskog sistema.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko, Razvoj metoda za upravljanje vodama i uređenje teritorije u zoni sistema osetljivih na poplave - na primeru rudnika i termoelektrane Gacko",
pages = "146-137",
number = "4-6",
volume = "48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750"
}
Dašić, T., Đorđević, B., Milanović, P., Stanić, M., Jaćimović, N.,& Sudar, N.. (2016). Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 48(4-6), 137-146.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750
Dašić T, Đorđević B, Milanović P, Stanić M, Jaćimović N, Sudar N. Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko. in Vodoprivreda. 2016;48(4-6):137-146.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, Milanović, Petar, Stanić, Miloš, Jaćimović, Nenad, Sudar, Nedeljko, "Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko" in Vodoprivreda, 48, no. 4-6 (2016):137-146,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750 .

Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin

Jaćimović, Nenad; Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Đorđević, Branislav; Milanović, Petar; Sudar, Nedeljko; Savić, Slaviša

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Milanović, Petar
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Savić, Slaviša
PY  - 2015
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/704
AB  - The hydrological mathematical models for modeling the genesis of runoff in the basin become considerably more complex in terms of the highly karstified basins, in which the dominant component of sinking and flow through underground karst hydrography. The paper presents application of physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff at karst terrains. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebisnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of time series at the Dabarsko polje catchment, as well as river Bregava catchment. Developed model is completely based on physical relations, which describe transformation of rainfall into surface and groundwater runoff. Functionally, it is divided into two modules. The first one computes the vertical water balance with precipitation and meteorological parameters as the model input, while the second part simulates the 'horizontal' water balance as the water circulation through the karst environment. The model has proven very successful and applicable to the analysis of the genesis of the flow in terms of karst, because analyze with periods on the monitoring showed very good agreement recorded and modeled hydrological series. The model is suitable for solving the tasks of planning, and is particularly valuable in terms of the exploitation of the system, provided that they ensure good and very operational support measurement and information system (delivery of data on rainfall, etc.).
AB  - Hidrološki matematički modeli za modeliranje režima oticaja na slivovima postaju znatno složeniji u uslovima slivova u karstnim terenima, kod kojih je dominantna komponenta poniranja i tečenja kroz podzemnu karstnu hidrografsku mrežu. U članku se razmatra primena fizički zasnovanog, distribuiranog hidrološkog modela za simulaciju oticaja na slivovima u karstu. Model 3Dnet-HET je razvijen za simulaciju oticaja na slivu reke Trebišnjice, u uslovima veoma karstifikovanog terena, sa karstnim poljima, a proveravan je i tariran simulacijama na slivu Dabarskog polja i reke Bregave. Razvijeni model je u potpunosti zasnovan na fizičkim zakonitostima kojima se opisuje transformacija padavina u površinski i podzemni oticaj. Proračun transformacije padavina u oticaj je funkcionalno podeljen na dva osnovna dela, gde izlaz iz prvog dela predstavlja ulaz u drugi. U prvom delu simulira se vertikalno kretanje vode i formiranje podzemnog i površinskog oticaja, na osnovu padavina i meteoroloških uslova kao ulaznih parametara. Drugi deo razvijenog hidrološkog modela predstavlja (uslovno horizontalno) kretanje vode u karstnoj sredini. Model se pokazao vrlo uspešnim i primenljivim za analize geneze protoka u uslovima karsta, jer su analize tariranja sa periodima izvršenih osmatranja pokazali vrlo dobro slaganje zabeleženih i modeliranih hidroloških serija. Model je pogodan i za rešavanje zadataka planiranja, a posebno je dragocen u uslovima eksploatacije sistema, pod uslovom da se obezbedi dobra i operativna podrška mernim i informacionim sistemom (brza dostava podataka o padavinama, itd.).
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin
T1  - Razvoj distribuiranog modela za hidrološke simulacije oticaja na slivovima u karstu
EP  - 40
IS  - 1-3
SP  - 29
VL  - 47
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704
ER  - 
@article{
author = "Jaćimović, Nenad and Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Đorđević, Branislav and Milanović, Petar and Sudar, Nedeljko and Savić, Slaviša",
year = "2015",
abstract = "The hydrological mathematical models for modeling the genesis of runoff in the basin become considerably more complex in terms of the highly karstified basins, in which the dominant component of sinking and flow through underground karst hydrography. The paper presents application of physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff at karst terrains. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebisnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of time series at the Dabarsko polje catchment, as well as river Bregava catchment. Developed model is completely based on physical relations, which describe transformation of rainfall into surface and groundwater runoff. Functionally, it is divided into two modules. The first one computes the vertical water balance with precipitation and meteorological parameters as the model input, while the second part simulates the 'horizontal' water balance as the water circulation through the karst environment. The model has proven very successful and applicable to the analysis of the genesis of the flow in terms of karst, because analyze with periods on the monitoring showed very good agreement recorded and modeled hydrological series. The model is suitable for solving the tasks of planning, and is particularly valuable in terms of the exploitation of the system, provided that they ensure good and very operational support measurement and information system (delivery of data on rainfall, etc.)., Hidrološki matematički modeli za modeliranje režima oticaja na slivovima postaju znatno složeniji u uslovima slivova u karstnim terenima, kod kojih je dominantna komponenta poniranja i tečenja kroz podzemnu karstnu hidrografsku mrežu. U članku se razmatra primena fizički zasnovanog, distribuiranog hidrološkog modela za simulaciju oticaja na slivovima u karstu. Model 3Dnet-HET je razvijen za simulaciju oticaja na slivu reke Trebišnjice, u uslovima veoma karstifikovanog terena, sa karstnim poljima, a proveravan je i tariran simulacijama na slivu Dabarskog polja i reke Bregave. Razvijeni model je u potpunosti zasnovan na fizičkim zakonitostima kojima se opisuje transformacija padavina u površinski i podzemni oticaj. Proračun transformacije padavina u oticaj je funkcionalno podeljen na dva osnovna dela, gde izlaz iz prvog dela predstavlja ulaz u drugi. U prvom delu simulira se vertikalno kretanje vode i formiranje podzemnog i površinskog oticaja, na osnovu padavina i meteoroloških uslova kao ulaznih parametara. Drugi deo razvijenog hidrološkog modela predstavlja (uslovno horizontalno) kretanje vode u karstnoj sredini. Model se pokazao vrlo uspešnim i primenljivim za analize geneze protoka u uslovima karsta, jer su analize tariranja sa periodima izvršenih osmatranja pokazali vrlo dobro slaganje zabeleženih i modeliranih hidroloških serija. Model je pogodan i za rešavanje zadataka planiranja, a posebno je dragocen u uslovima eksploatacije sistema, pod uslovom da se obezbedi dobra i operativna podrška mernim i informacionim sistemom (brza dostava podataka o padavinama, itd.).",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin, Razvoj distribuiranog modela za hidrološke simulacije oticaja na slivovima u karstu",
pages = "40-29",
number = "1-3",
volume = "47",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704"
}
Jaćimović, N., Dašić, T., Stanić, M., Đorđević, B., Milanović, P., Sudar, N.,& Savić, S.. (2015). Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 47(1-3), 29-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704
Jaćimović N, Dašić T, Stanić M, Đorđević B, Milanović P, Sudar N, Savić S. Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin. in Vodoprivreda. 2015;47(1-3):29-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704 .
Jaćimović, Nenad, Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Đorđević, Branislav, Milanović, Petar, Sudar, Nedeljko, Savić, Slaviša, "Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin" in Vodoprivreda, 47, no. 1-3 (2015):29-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704 .

Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2133
AB  - Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena – povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja – postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od
poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i
najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat ’Upravljanje
akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice’. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg
upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u
akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.
AB  - As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a
part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that
design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/reduction of flood wave. The model defines the most
appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
T2  - Vodoprivreda
T1  - Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici
T1  - Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control - on the example of Trebišnjica hydrosystem
EP  - 58
IS  - 255-257
SP  - 43
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena – povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja – postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od
poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i
najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat ’Upravljanje
akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice’. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg
upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u
akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja., As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a
part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that
design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/reduction of flood wave. The model defines the most
appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici, Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control - on the example of Trebišnjica hydrosystem",
pages = "58-43",
number = "255-257",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133"
}
Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici. in Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 44(255-257), 43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133
Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici. in Vodoprivreda. 2012;44(255-257):43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici" in Vodoprivreda, 44, no. 255-257 (2012):43-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133 .

Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/473
AB  - As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/ reduction of flood wave. The model defines the most appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.
AB  - Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena - povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja - postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat 'Upravljanje akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice'. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem
T1  - Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru Hidroenergetskog sistema na Trebišnjici
EP  - 58
IS  - 1-3
SP  - 43
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/ reduction of flood wave. The model defines the most appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria., Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena - povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja - postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat 'Upravljanje akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice'. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem, Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru Hidroenergetskog sistema na Trebišnjici",
pages = "58-43",
number = "1-3",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473"
}
Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 44(1-3), 43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473
Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem. in Vodoprivreda. 2012;44(1-3):43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem" in Vodoprivreda, 44, no. 1-3 (2012):43-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473 .

Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river

Milanović, Petar; Glišić, Radmilo; Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Milanović, Petar
AU  - Glišić, Radmilo
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/433
AB  - The Trebišnjica Hydrosystem is one of the most complex development projects in that part of Europe known as the Dinaric Karst area. In this area, water is the only important and valuable natural resource and base for regional economic development. However, the proper planning and construction of water resource systems in any karst region, including Eastern Herzegovina, contains an inherent risk component. Situated in the area of Eastern Herzegovina, the Trebišnjica Hydrosystem consists of seven dams, six artificial reservoirs, six tunnels, and four channels. The ultimate aim of the Hydrosystem is to provide multi-purpose use of water resources from an elevation of 900 m a.s.l. to the sea level. Upon full completion, the natural regime of surface and groundwater will be completely changed on both a local and regional scale. The important issue for the future is how to keep the balance between the necessity for regional development and the preservation of the unpredictable and complex ecological system of Eastern Herzegovina. Construction of the Trebišnjica Hydrosystem started in 1959. A large part of the Hydrosystem is already operational. After many years pending the construction of the final stage of the Trebišnjca Hydrosystem, the so called 'Upper Horizons' have just started. The key structures of the 'Upper Horizons' are: PP Dabar, PP Nevesinje and PP Bileća, including the reservoirs Zalomka and Nevesinje. The main purpose of this part of the Trebišnjica Hydrosystem is socio-economic development of this area of Eastern Herzegovina (Nevesinje, Dabar, Stolac and Dubrave areas). To achieve this goal, the optimal use of regional water resources is necessary i.e. the Hydrosystem requires the transfer of 30% of water from the catchments of the Buna, Bunica and Bregava springs (Neretva River) to the direction of the already operational part of the Hydrosystem (Trebišnjica River catchment). The main natural properties of these springs are: Buna: Qmi^SnrVs, Qmax=380 m3/s, Qav=24 m3/s; Bunica: Qmin=0.72 m3/s, Qmax=207 m3/s, Qav=21 m3/s; Bregava: Qmin=0.4 m3/s, Qmax=59 m3/s, Qav=17.5 m3/s. After the transferred waters are used at the power-plants Trebinje 1, Trebinje 2 and Čapljina, it then has to be returned to the Neretva River to a point upstream of Metković town. The quantity of transferred waters is ten time less than Neretva average annual flow upstream from the confluence Neretva / Buna River. From the very beginning appears the crucial question of the possible environmental impact as a consequence of these changes to the natural water regime in the area of the 'Upper Horizons' and the previously mentioned springs. Changes in the flow regime of springs as a consequence of water re-routing in other directions often creates conflicts between the owners of reservoirs and the users of springs, particularly if it is a transboundary problem. To avoid possible conflicts, and to provide the sustainable and peaceful management of transboundary waters the designers of the Hydrosystem undertook a series of long lasting and complex hydrogeological/hydrological investigation programmes with the close co-operation of a wide spectrum of scientists and engineers. As often as possible, analyses included the application of a few independent mathematical models adapted to the complicated nature of the karst area (1985, 2003/04 and 2009). All hydrogeological and hydrological analyses and applied mathematical models confirmed that the integrity of the Buna, Bunica and Bregava springs would not be endangered as a result of part of its water being re­routed in the direction of the Trebišnjica catchment. Results of all analyses confirmed that the consequences of water transfer would be negligible on the Buna Spring discharge and without any practical negative consequence. In the case of the Bunica Spring the maximal flow (high precipitation period of year) would be reduced to about 70%, however in the period of low flow (dry period of year) a negative influence of water transfer is not possible. A similar result is applicable in the case of the Bregava sinking river. During operation of PP Dabar, as part of the 'Upper Horizons', a considerable decrease of the Bregava flow is to be expected as a consequence during the high precipitation period. This means that extreme flows (floods) in the Stolac urban area would be eliminated. According to the design solutions, the geotechnical measures are foreseen to improve water-tightness of the Bregava river bed, with the consequence that the flow in the dry period in the area of Stolac town, would increase to 3 to 5 times of that in its natural condition. At the same time, this improvement of the minimal flow of the Bregava would have a positive influence on the critical minimal inflow into the Hutovo Blato Nature Park. In most instances, the impact of the 'Upper Horizons' is positive, offering irrigation, flood reduction, water supply improvement, power production, infrastructure improvement, increasing of minimal river flow, reduction of deforestation, recreation and many secondary benefits. As a consequence of any human activities and engineering construction in karst areas, some negative impacts are unavoidable. However, the major aim in the planning of the entire Trebišnjica Hydrosystem is to minimize the negative and to maximize the positive environmental impacts.
AB  - Vodoprivredni 'Hidrosistem Trebišnjica', planiran kao sistem u etapnom razvoju, ušao je u završnu etapu izgradnjom Gornjih horizonta. Na taj način sistem postaje jedan od najvećih integralnih razvojnih projekata u ovom delu Evrope, sa brojnim ekonomsko-razvojnim, socijalnim, vodoprivrednim, energetskim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Pošto se sistem realizuje u jednom od najizraženijih karstnih područja Dinarida, jedno od centralnih pitanja koja su postavljena u fazi njegovog planiranja je pitanje hidroloških i ekoloških uticaja tog sistema na reke Bunu, Bunicu i Bregavu, ekološki veoma značajne pritoke reke Neretve. To pitanje je odavno fokusirano i u javnosti, sa zahtevom da se detaljno ispita uticaj sistema na vodne režime pomenutih vodotoka, posebno u periodu malih voda. U članku su, pored rezultata višegodišnjih istraživanja i analiza, prikazani ključni rezultati sudije iz 2009. (Energoprojekt Beograd i Zavod za vodoprivredu, Bijeljina). Nakon analize padavina, hidrogeoloških fenomena pravaca kretanja podzemnih voda i analiza hidroloških serija dnevnih protoka, urađeni su matematički modeli (klasa ARMA modela, homomorfne simulacije), koji pokazuju da se mogu uspostaviti vrlo pouzdane matematičke zavisnosti između dnevnih protoka na kontrolnim profilima na pomenute tri reke (tražena veličina), dnevnih padavina u pojedinim hidrogeološkim zonama i protoka u više uzastopnih prethodnih dana na pojedinim hidrološkim profilima. Vrlo visoki koeficijenti korelacije (0,96÷0,99) modeliranjem dobijenih i izmerenih vrednosti dnevnih protoka na pomenute tri reke pokazuju da se vrlo pouzdano može apriorno predvideti kakvi se hidrološki uticaji mogu očekivati nakon realizacije Gornjih horizonata (akumulacije, kanalske i tunelske derivacije). Zaključuje se da se velike i srednje vode smanjuju, jer se deo protoka akumuliše i usmerava prema već izgrađenom delu Hidrosistema Trebišnjica. Projektom Gornjih horizonata planira se prevođenje oko 30% (20 m3/s) voda slivova Bune i Bregave u već izgrađeni deo Hidrosistema Trebišnjica. To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji prirodni proticaj Neretve u Mostara (197,4 m3/s). To je manje je i od najmanje izmerenih proticaja Neretve u Mostaru (32 m3/s) s tim što tada (sušni period) na Gornjim horizontima nema vode za prevođenje. U tom periodu dotok u Neretvu sa područja Gornjih horizonata je takođe deset puta manji od proticaja Neretve. Interesantan je i podatak da je srednji godišnji prirodni proticaj Neretve, neposredno nizvodno od ušća Bune, 250,7 m3/s (Pavlović M. & Pavlović M.) što je dvanaest puta više od količina planiranih za prevođenje. Prema 'Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH' (1994) Qsr kod Žitomislića je 233 m3/s što je takođe u granicama gore pomenutih odnosa. Nakon energetskog iskorišćenja prevedenih voda na postojećim elektranama (HE Trebinje 1, HE Trebinje 2 i PHE Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Akumulacije Gornjih horizonata (Zalomka i Nevesinje) omogućuju da se u slučajevima ekstremnih padavina ublaži poplavni talas na podračju Čapljine i Metkovića, a u sušnom periodu povećaju protoci Neretve u Metkoviću i nizvodno. Nakon izgradnje Gornjih horizonata oko 65% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može uticati bilo kakvim tehničkim merama. Najvažniji je zaključak da se ne menjaju režimi malih voda, koji su i najvažniji za procenu ekoloških uticaja. Takođe, zaključuje se da se male vode Bregave na potezu kroz Stolac mogu poboljšati odgovarajućim geotehničkim merama regulacije korita, sprečavanjem poniranja u karstifikovanom koritu upravo u toj zoni. Smanjenja velikih voda razmatranih pritoka Neretve se može tretirati kao pozitivan uticaj sistema Gornjih horizonata, jer se za toliko smanjuje povodanj u donjem toku Neretve.Opšti zaključak je da su hidrološki i ekološki uticaji planiranog sistem Gornji horizonti bitno i preovlađujuće pozitivni i da se sa određenim radovima režimi malih voda mogu i poboljšati na Bregavi u urbanom delu Stoca.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river
T1  - Uticaj delimičnog prevođenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice
EP  - 23
IS  - 1-3
SP  - 3
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433
ER  - 
@article{
author = "Milanović, Petar and Glišić, Radmilo and Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "The Trebišnjica Hydrosystem is one of the most complex development projects in that part of Europe known as the Dinaric Karst area. In this area, water is the only important and valuable natural resource and base for regional economic development. However, the proper planning and construction of water resource systems in any karst region, including Eastern Herzegovina, contains an inherent risk component. Situated in the area of Eastern Herzegovina, the Trebišnjica Hydrosystem consists of seven dams, six artificial reservoirs, six tunnels, and four channels. The ultimate aim of the Hydrosystem is to provide multi-purpose use of water resources from an elevation of 900 m a.s.l. to the sea level. Upon full completion, the natural regime of surface and groundwater will be completely changed on both a local and regional scale. The important issue for the future is how to keep the balance between the necessity for regional development and the preservation of the unpredictable and complex ecological system of Eastern Herzegovina. Construction of the Trebišnjica Hydrosystem started in 1959. A large part of the Hydrosystem is already operational. After many years pending the construction of the final stage of the Trebišnjca Hydrosystem, the so called 'Upper Horizons' have just started. The key structures of the 'Upper Horizons' are: PP Dabar, PP Nevesinje and PP Bileća, including the reservoirs Zalomka and Nevesinje. The main purpose of this part of the Trebišnjica Hydrosystem is socio-economic development of this area of Eastern Herzegovina (Nevesinje, Dabar, Stolac and Dubrave areas). To achieve this goal, the optimal use of regional water resources is necessary i.e. the Hydrosystem requires the transfer of 30% of water from the catchments of the Buna, Bunica and Bregava springs (Neretva River) to the direction of the already operational part of the Hydrosystem (Trebišnjica River catchment). The main natural properties of these springs are: Buna: Qmi^SnrVs, Qmax=380 m3/s, Qav=24 m3/s; Bunica: Qmin=0.72 m3/s, Qmax=207 m3/s, Qav=21 m3/s; Bregava: Qmin=0.4 m3/s, Qmax=59 m3/s, Qav=17.5 m3/s. After the transferred waters are used at the power-plants Trebinje 1, Trebinje 2 and Čapljina, it then has to be returned to the Neretva River to a point upstream of Metković town. The quantity of transferred waters is ten time less than Neretva average annual flow upstream from the confluence Neretva / Buna River. From the very beginning appears the crucial question of the possible environmental impact as a consequence of these changes to the natural water regime in the area of the 'Upper Horizons' and the previously mentioned springs. Changes in the flow regime of springs as a consequence of water re-routing in other directions often creates conflicts between the owners of reservoirs and the users of springs, particularly if it is a transboundary problem. To avoid possible conflicts, and to provide the sustainable and peaceful management of transboundary waters the designers of the Hydrosystem undertook a series of long lasting and complex hydrogeological/hydrological investigation programmes with the close co-operation of a wide spectrum of scientists and engineers. As often as possible, analyses included the application of a few independent mathematical models adapted to the complicated nature of the karst area (1985, 2003/04 and 2009). All hydrogeological and hydrological analyses and applied mathematical models confirmed that the integrity of the Buna, Bunica and Bregava springs would not be endangered as a result of part of its water being re­routed in the direction of the Trebišnjica catchment. Results of all analyses confirmed that the consequences of water transfer would be negligible on the Buna Spring discharge and without any practical negative consequence. In the case of the Bunica Spring the maximal flow (high precipitation period of year) would be reduced to about 70%, however in the period of low flow (dry period of year) a negative influence of water transfer is not possible. A similar result is applicable in the case of the Bregava sinking river. During operation of PP Dabar, as part of the 'Upper Horizons', a considerable decrease of the Bregava flow is to be expected as a consequence during the high precipitation period. This means that extreme flows (floods) in the Stolac urban area would be eliminated. According to the design solutions, the geotechnical measures are foreseen to improve water-tightness of the Bregava river bed, with the consequence that the flow in the dry period in the area of Stolac town, would increase to 3 to 5 times of that in its natural condition. At the same time, this improvement of the minimal flow of the Bregava would have a positive influence on the critical minimal inflow into the Hutovo Blato Nature Park. In most instances, the impact of the 'Upper Horizons' is positive, offering irrigation, flood reduction, water supply improvement, power production, infrastructure improvement, increasing of minimal river flow, reduction of deforestation, recreation and many secondary benefits. As a consequence of any human activities and engineering construction in karst areas, some negative impacts are unavoidable. However, the major aim in the planning of the entire Trebišnjica Hydrosystem is to minimize the negative and to maximize the positive environmental impacts., Vodoprivredni 'Hidrosistem Trebišnjica', planiran kao sistem u etapnom razvoju, ušao je u završnu etapu izgradnjom Gornjih horizonta. Na taj način sistem postaje jedan od najvećih integralnih razvojnih projekata u ovom delu Evrope, sa brojnim ekonomsko-razvojnim, socijalnim, vodoprivrednim, energetskim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Pošto se sistem realizuje u jednom od najizraženijih karstnih područja Dinarida, jedno od centralnih pitanja koja su postavljena u fazi njegovog planiranja je pitanje hidroloških i ekoloških uticaja tog sistema na reke Bunu, Bunicu i Bregavu, ekološki veoma značajne pritoke reke Neretve. To pitanje je odavno fokusirano i u javnosti, sa zahtevom da se detaljno ispita uticaj sistema na vodne režime pomenutih vodotoka, posebno u periodu malih voda. U članku su, pored rezultata višegodišnjih istraživanja i analiza, prikazani ključni rezultati sudije iz 2009. (Energoprojekt Beograd i Zavod za vodoprivredu, Bijeljina). Nakon analize padavina, hidrogeoloških fenomena pravaca kretanja podzemnih voda i analiza hidroloških serija dnevnih protoka, urađeni su matematički modeli (klasa ARMA modela, homomorfne simulacije), koji pokazuju da se mogu uspostaviti vrlo pouzdane matematičke zavisnosti između dnevnih protoka na kontrolnim profilima na pomenute tri reke (tražena veličina), dnevnih padavina u pojedinim hidrogeološkim zonama i protoka u više uzastopnih prethodnih dana na pojedinim hidrološkim profilima. Vrlo visoki koeficijenti korelacije (0,96÷0,99) modeliranjem dobijenih i izmerenih vrednosti dnevnih protoka na pomenute tri reke pokazuju da se vrlo pouzdano može apriorno predvideti kakvi se hidrološki uticaji mogu očekivati nakon realizacije Gornjih horizonata (akumulacije, kanalske i tunelske derivacije). Zaključuje se da se velike i srednje vode smanjuju, jer se deo protoka akumuliše i usmerava prema već izgrađenom delu Hidrosistema Trebišnjica. Projektom Gornjih horizonata planira se prevođenje oko 30% (20 m3/s) voda slivova Bune i Bregave u već izgrađeni deo Hidrosistema Trebišnjica. To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji prirodni proticaj Neretve u Mostara (197,4 m3/s). To je manje je i od najmanje izmerenih proticaja Neretve u Mostaru (32 m3/s) s tim što tada (sušni period) na Gornjim horizontima nema vode za prevođenje. U tom periodu dotok u Neretvu sa područja Gornjih horizonata je takođe deset puta manji od proticaja Neretve. Interesantan je i podatak da je srednji godišnji prirodni proticaj Neretve, neposredno nizvodno od ušća Bune, 250,7 m3/s (Pavlović M. & Pavlović M.) što je dvanaest puta više od količina planiranih za prevođenje. Prema 'Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH' (1994) Qsr kod Žitomislića je 233 m3/s što je takođe u granicama gore pomenutih odnosa. Nakon energetskog iskorišćenja prevedenih voda na postojećim elektranama (HE Trebinje 1, HE Trebinje 2 i PHE Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Akumulacije Gornjih horizonata (Zalomka i Nevesinje) omogućuju da se u slučajevima ekstremnih padavina ublaži poplavni talas na podračju Čapljine i Metkovića, a u sušnom periodu povećaju protoci Neretve u Metkoviću i nizvodno. Nakon izgradnje Gornjih horizonata oko 65% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može uticati bilo kakvim tehničkim merama. Najvažniji je zaključak da se ne menjaju režimi malih voda, koji su i najvažniji za procenu ekoloških uticaja. Takođe, zaključuje se da se male vode Bregave na potezu kroz Stolac mogu poboljšati odgovarajućim geotehničkim merama regulacije korita, sprečavanjem poniranja u karstifikovanom koritu upravo u toj zoni. Smanjenja velikih voda razmatranih pritoka Neretve se može tretirati kao pozitivan uticaj sistema Gornjih horizonata, jer se za toliko smanjuje povodanj u donjem toku Neretve.Opšti zaključak je da su hidrološki i ekološki uticaji planiranog sistem Gornji horizonti bitno i preovlađujuće pozitivni i da se sa određenim radovima režimi malih voda mogu i poboljšati na Bregavi u urbanom delu Stoca.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river, Uticaj delimičnog prevođenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice",
pages = "23-3",
number = "1-3",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433"
}
Milanović, P., Glišić, R., Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 44(1-3), 3-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433
Milanović P, Glišić R, Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river. in Vodoprivreda. 2012;44(1-3):3-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433 .
Milanović, Petar, Glišić, Radmilo, Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river" in Vodoprivreda, 44, no. 1-3 (2012):3-23,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433 .