Đorđević, Branislav

Link to this page

Authority KeyName Variants
eb88722e-dd62-4207-aff0-bb382ce67c89
  • Đorđević, Branislav (60)
Projects

Author's Bibliography

Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2023
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/3309
AB  - Uvođenje u elektroenergetske sisteme (EES) velikih snaga intermitentnih, naglo promenljivih izvora energije, solarnih i vetroelektrana, bez odgovarajućih energetskih, ali i ekoloških analiza, stvara sve veće probleme u tim sistemima. Bez dubljih analiza se zatvaraju elektrane sa visokom pouzdanošću proizvodnje (velike TE i NE), da bi se zamenili sa navodno obnovljivim izvorima energije, koji su vrlo nepouzdani sa gledišta obezbeđivanja stabilnosti rada EES. U radu se kritički razmatraju posledice izgradnje solarnih elektrana i vetroelektrana. U nizu država to postaje ozbiljan problem, koji će se sve više zaoštravati. Mogućnosti da se problemi reše skladištenjem energije u baterijama su vrlo ograničenog dometa. Veoma često se pri planiranju solarnih i verto elektrana ne vodi računa o činjenici da se sa takvim uređajima, čija izrada zahteva potrošnju velikih količina primarne enerije, a koji se nakon nekog ograničenog vremena moraju potpuno zameniti, dovodi u pitanje atribut obnovljivosti tih intermitentnih izvora enerije. U takvim okolnostima naglo raste potreba za uvođenjem u sisteme reverzibilnih hidroelektrana (RHE) i pumpno akumulacionih postrojenja (PAP), koji su neophodni da prime na sebe zadatke bilansiranja energije u sistemu i obezbeđivanje njegove stabilnosti u novim uslovima.
AB  - Increasing power of intermittent power plants (solar and wind), which have sudden and variable changes in availability, are being introduced into electric power systems without appropriate necessary energy and environmental analyses. It creates more and more problems for these systems. Without in-depth analysis, power plants with high production reliability (large thermal power plants and nuclear power plants) are being closed, in order to replace them with supposedly renewable energy sources, which are very unreliable from the point of view of ensuring the stability of the operation of the EES. The article critically examines those processes of spontaneous construction of solar power plants and wind power plants. In a number of countries, this is becoming a serious problem, which will become more and more acute. Optimism that it will be solved by energy storage in batteries is very limited. Important facts are not taken into account: (a) the production of batteries for energy storage requires the consumption of large amounts of primary energy, (b) the batteries must be completely replaced after some limited time. This often calls into question the renewable attribute of these intermittent energy sources, and significantly increases the cost of the energy thus obtained. In such circumstances, the need for the introduction of reversible hydropower plants (RHPP) and pumped storage plants (PSP) into the systems is rapidly growing, which are necessary to take on the task of balancing energy in the system and ensuring its stability in new conditions.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu - Građevinski fakultet
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti
T1  - Reversible hydro power plants under the conditions of increasing the share of power plants with high variability of availability
EP  - 134
IS  - 323-324
SP  - 123
VL  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3309
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2023",
abstract = "Uvođenje u elektroenergetske sisteme (EES) velikih snaga intermitentnih, naglo promenljivih izvora energije, solarnih i vetroelektrana, bez odgovarajućih energetskih, ali i ekoloških analiza, stvara sve veće probleme u tim sistemima. Bez dubljih analiza se zatvaraju elektrane sa visokom pouzdanošću proizvodnje (velike TE i NE), da bi se zamenili sa navodno obnovljivim izvorima energije, koji su vrlo nepouzdani sa gledišta obezbeđivanja stabilnosti rada EES. U radu se kritički razmatraju posledice izgradnje solarnih elektrana i vetroelektrana. U nizu država to postaje ozbiljan problem, koji će se sve više zaoštravati. Mogućnosti da se problemi reše skladištenjem energije u baterijama su vrlo ograničenog dometa. Veoma često se pri planiranju solarnih i verto elektrana ne vodi računa o činjenici da se sa takvim uređajima, čija izrada zahteva potrošnju velikih količina primarne enerije, a koji se nakon nekog ograničenog vremena moraju potpuno zameniti, dovodi u pitanje atribut obnovljivosti tih intermitentnih izvora enerije. U takvim okolnostima naglo raste potreba za uvođenjem u sisteme reverzibilnih hidroelektrana (RHE) i pumpno akumulacionih postrojenja (PAP), koji su neophodni da prime na sebe zadatke bilansiranja energije u sistemu i obezbeđivanje njegove stabilnosti u novim uslovima., Increasing power of intermittent power plants (solar and wind), which have sudden and variable changes in availability, are being introduced into electric power systems without appropriate necessary energy and environmental analyses. It creates more and more problems for these systems. Without in-depth analysis, power plants with high production reliability (large thermal power plants and nuclear power plants) are being closed, in order to replace them with supposedly renewable energy sources, which are very unreliable from the point of view of ensuring the stability of the operation of the EES. The article critically examines those processes of spontaneous construction of solar power plants and wind power plants. In a number of countries, this is becoming a serious problem, which will become more and more acute. Optimism that it will be solved by energy storage in batteries is very limited. Important facts are not taken into account: (a) the production of batteries for energy storage requires the consumption of large amounts of primary energy, (b) the batteries must be completely replaced after some limited time. This often calls into question the renewable attribute of these intermittent energy sources, and significantly increases the cost of the energy thus obtained. In such circumstances, the need for the introduction of reversible hydropower plants (RHPP) and pumped storage plants (PSP) into the systems is rapidly growing, which are necessary to take on the task of balancing energy in the system and ensuring its stability in new conditions.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije, Univerzitet u Beogradu - Građevinski fakultet",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti, Reversible hydro power plants under the conditions of increasing the share of power plants with high variability of availability",
pages = "134-123",
number = "323-324",
volume = "55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3309"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2023). Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 55(323-324), 123-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3309
Dašić T, Đorđević B. Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti. in Časopis Vodoprivreda. 2023;55(323-324):123-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3309 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Reverzibilne hidroelektrane u uslovima povećanja udela elektrana sa izrazitom promenljivošću raspoloživosti" in Časopis Vodoprivreda, 55, no. 323-324 (2023):123-134,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3309 .

Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav; Moskovljević, Jasmina

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Moskovljević, Jasmina
PY  - 2022
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2944
AB  - U svetu se odigravaju nepovoljni procesi u energetici: nedovoljno prostudirano se uvode u pogon velike snage obnovljivih izvora energije čija je raspoloživost vrlo promenljiva i nepredvidiva, zatvaraju se velike termoelektrane i nuklearne elektrane koje su obezbeđivale stabilnost i pouzdanost elektroenergetskih sistema, iz političkih razloga se prekidaju transferi energije i uvoz nekih ključnih energenata (prirodni gas, ugalj, nafta). Ti procesi radikalno menjaju ulogu hidroelektrana u elektroenergetskim sistemima. Sve vrste hidroelektana dobijaju na posebnom značaju, a posebno akumulacione hidroelektrane velikih instalisanih snaga. Značajno se povećava njihova uloga u regulaciji i obezbeđivanju pouzdanosti elektroenergetskih sistema. Zbog regulacije sistema u uslovima nagle promenljivosti snaga elektrana koje koriste vetar i Sunce, pored akumulacionih hidroelektrana velikih snaga, veliki značaj dobijaju i reverzibilne, pumpno akumulacione hidroelektrane. 

U članku se razmatraju procesi u svetu na planu hidroenergetike, raspoloživi hidroenergetski potencijali Srbije, kao i realne mogućnosti za njihovu realizaciju. Prikazuju se ključni hidroenergetski sistemi koji su preostali za izgradnju. Ukazuje se na neophodnost da se metodološki jasno razgraniči koji energetski izvori spadaju zaista u klasu obnovljivih izvora energije, i koji zaista doprinose smanjenju emisije gasova staklene bašte. Posebno se naglašava značaj da se prostornim planovina svih nivoa definišu i obezbede od devastacije i zauzeća prostori koji su neophodni za realizaciju hidroenergestkih sistema.
AB  - Several unfavorable processes are taking place in the field of energy: large capacities of renewable energy sources (with variable and unpredictable availability) are being put into operation without detailed analises of its influence on electric power systems (EPS), large thermal and nuclear power plants (those who ensured the stability and reliability of EPS) are being closed, energy transmission systems are being cut off for political reasons as well as the import of some most important energy sources (natural gas, coal, oil). Those processes significantly change the role of hydropower plants in the EPS. All types of hydropower plants are becoming specialy important, especially those with water storage reservoirs and large installed capacities. Their role in regulating and ensuring the reliability of EPSs is significantly increasing. Beside the storage hydropower plants, pumped-storage hydropower plants become more important due to their possibilities to regulate the system in conditions of sudden changes of the power of wind and solar power plants,.

The article discusses the processes in the world in terms of hydropower, the available hydropower potential in Serbia, as well as the real possibilities for its utilization. The most important hydropower systems remaining for construction are presented in the article. It is pointed out the necessity to clearly delineate which energy sources are really renewable and which contribute to the reduction of greenhouse gas. The importance of spatial planning which should protect the spaces necessary for the construction of hydropower systems is particularly emphasized.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije
T1  - Hydro energy potential - the most reliable and the increasingly necessary renewable source of energy
EP  - 238
IS  - 319-320
SP  - 225
VL  - 54
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2944
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav and Moskovljević, Jasmina",
year = "2022",
abstract = "U svetu se odigravaju nepovoljni procesi u energetici: nedovoljno prostudirano se uvode u pogon velike snage obnovljivih izvora energije čija je raspoloživost vrlo promenljiva i nepredvidiva, zatvaraju se velike termoelektrane i nuklearne elektrane koje su obezbeđivale stabilnost i pouzdanost elektroenergetskih sistema, iz političkih razloga se prekidaju transferi energije i uvoz nekih ključnih energenata (prirodni gas, ugalj, nafta). Ti procesi radikalno menjaju ulogu hidroelektrana u elektroenergetskim sistemima. Sve vrste hidroelektana dobijaju na posebnom značaju, a posebno akumulacione hidroelektrane velikih instalisanih snaga. Značajno se povećava njihova uloga u regulaciji i obezbeđivanju pouzdanosti elektroenergetskih sistema. Zbog regulacije sistema u uslovima nagle promenljivosti snaga elektrana koje koriste vetar i Sunce, pored akumulacionih hidroelektrana velikih snaga, veliki značaj dobijaju i reverzibilne, pumpno akumulacione hidroelektrane. 

U članku se razmatraju procesi u svetu na planu hidroenergetike, raspoloživi hidroenergetski potencijali Srbije, kao i realne mogućnosti za njihovu realizaciju. Prikazuju se ključni hidroenergetski sistemi koji su preostali za izgradnju. Ukazuje se na neophodnost da se metodološki jasno razgraniči koji energetski izvori spadaju zaista u klasu obnovljivih izvora energije, i koji zaista doprinose smanjenju emisije gasova staklene bašte. Posebno se naglašava značaj da se prostornim planovina svih nivoa definišu i obezbede od devastacije i zauzeća prostori koji su neophodni za realizaciju hidroenergestkih sistema., Several unfavorable processes are taking place in the field of energy: large capacities of renewable energy sources (with variable and unpredictable availability) are being put into operation without detailed analises of its influence on electric power systems (EPS), large thermal and nuclear power plants (those who ensured the stability and reliability of EPS) are being closed, energy transmission systems are being cut off for political reasons as well as the import of some most important energy sources (natural gas, coal, oil). Those processes significantly change the role of hydropower plants in the EPS. All types of hydropower plants are becoming specialy important, especially those with water storage reservoirs and large installed capacities. Their role in regulating and ensuring the reliability of EPSs is significantly increasing. Beside the storage hydropower plants, pumped-storage hydropower plants become more important due to their possibilities to regulate the system in conditions of sudden changes of the power of wind and solar power plants,.

The article discusses the processes in the world in terms of hydropower, the available hydropower potential in Serbia, as well as the real possibilities for its utilization. The most important hydropower systems remaining for construction are presented in the article. It is pointed out the necessity to clearly delineate which energy sources are really renewable and which contribute to the reduction of greenhouse gas. The importance of spatial planning which should protect the spaces necessary for the construction of hydropower systems is particularly emphasized.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije, Hydro energy potential - the most reliable and the increasingly necessary renewable source of energy",
pages = "238-225",
number = "319-320",
volume = "54",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2944"
}
Dašić, T., Đorđević, B.,& Moskovljević, J.. (2022). Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 54(319-320), 225-238.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2944
Dašić T, Đorđević B, Moskovljević J. Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije. in Časopis Vodoprivreda. 2022;54(319-320):225-238.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2944 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, Moskovljević, Jasmina, "Hidroenergetski potencijal – najpouzdaniji i sve neophodniji obnovljivi izvor energije" in Časopis Vodoprivreda, 54, no. 319-320 (2022):225-238,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2944 .

Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj

Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Topalović, Žana; Sudar, Nedeljko; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Topalović, Žana
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2021
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2523
AB  - Klimatske promene nisu stvar neke dalje budućnosti. To su procesi koji se već dešavaju i najnepovoljnije se odražavaju upravo na sektor voda u Srbiji, ali i u svim zemljama u regionu. Nepovoljne posledice su posebno izražene u Srbiji, jer je ona i ranije imala vodne režime među najnepovoljnijim u Evropi - sa gledišta vremenske neravnomernosti tokom godine, kao i sa gledišta prostorne raspodele vode po teritoriji. Kao posledica klimatskih promena već se uočavaju pogoršanja vodnih režima: sušni periodi postaju sve duži, male vode su sve manje i sa sve dužim trajanjem, velike vode postaju sve veće, bujičnije, sa sve razornijim posledicama, smanjuje se intenzitet obnavljanja podzemnih voda i postaju sve ranjivija izvorišta podzemnih voda. Posebno je loše to što su najveća pogoršanja vodnih režima upravo u delovima Srbije (istok, jugistok, jug), gde su i sada vodni režimi najnepovoljniji. 
Sadašnje planirane akcije u svetu svode se samo na napore da se uspore emisije gasova staklene bašte (GSB). Te akcije nisu dovoljno operativne za sektor voda. Ostvarivanje potrebne izdržljivosti (resiliency) vodoprivrednih sistema može se ostvariti samo novim akumulacijama i ojačanjem linijskih sistema zaštite od poplava. Akumulacije dobijaju sve veću ulogu i u aktivnoj zaštiti od poplava - ublažavanjem poplavnih talasa. U takvim uslovima apsolutni prioritet ima prostorno planiranje koje će zaštititi sve neophodne prostore za razvoj vodoprivredne infrastrukture u novim, pogoršanim uslovima. To podrazumeva plansku zaštitu prostora neophodnih za izgradnju novih akumulacija i retenzija, zaštitu svih izvorišta podzemnih i površinskih voda, i prostora za ojačavanje linijskih sistema zaštite od poplava. 
U članku se na bazi studija urađenih za Prostorni plan Republike Srbije, i Studije uticaja klimatskih promena na upravljanje vodama sliva Vrbasa, analizira neophodnost izgradnje novih akumulacija, kako bi se vodoprivredni sistemi učinili dovoljno pouzdanim i izdržljivim i u novim uslovima. Na primeru Vrbasa i njegove pritoke Vrbanje pokazuje se da se izgradnjom i manjih akumulacija, umesto velike, čija je realizacija onemogućena neplanskim zaposedanjem dolinskog prostora, može značajno povećati pouzdanost funkcionisanja sistema za navodnjavanje. Navode se i iskustva iz Srbije, koja mora novim akumulacijama obezbediti neophodnu pouzdanost vodoprivrednih sistema u uslovima izazvanim klimatskim promenama.
AB  - Climate change is not a matter of the future. These are processes that are already happening and have the most unfavorable impact on the water sector in Serbia, but also in all countries in the region. Unfavorable consequences are especially pronounced in Serbia, because it has previously had water regimes among the most unfavorable in Europe - from the point of view of time unevenness during the year, as well as from the point of view of spatial distribution of water on the territory. As a consequence of climate change, deterioration of water regimes is already being registered: dry periods are getting longer, small waters are getting smaller and with longer duration, big waters are getting bigger, more torrential, with more and more devastating consequences, groundwater renewal intensity is decreasing and becoming more more vulnerable groundwater sources. It is especially bad that the biggest deteriorations of water regimes are in parts of Serbia (east, southeast, south), where water regimes are still the most unfavorable.
The current planned actions in the world are limited to efforts to slow down greenhouse gas (GHG) emissions. These actions are not operational enough for the water sector. Achieving the necessary resilience of water management systems can only be achieved through new accumulation and strengthening of line flood protection systems. Reservoirs are gaining an increasing role in active flood protection - by mitigating flood waves. In such conditions, the absolute priority is spatial planning, which will protect all the necessary spaces for the development of water management infrastructure in the new, worsened conditions. This includes planned protection of the space necessary for the construction of new reservoirs and retentions, protection of all groundwater and surface water sources, and space for strengthening line flood protection systems.
Based on studies done for the Spatial Plan of the Republic of Serbia and the Study of the Impact of Climate Change on the Water Management of the Vrbas Basin, the article analyzes the need to build new reservoirs in order to make water management systems sufficiently reliable and resilient and in new conditions. The example of the Vrbas and its tributaries the Vrbanja shows that the construction of smaller reservoirs, instead of large ones, the realization of which is prevented by unplanned occupation of the valley area, can significantly increase the reliability of the irrigation system. Experiences from Serbia are also cited, which must provide the new reservoirs with the necessary reliability of water management systems in the new, worsened conditions caused by climate change.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj
T1  - The time has come when survival and development cannot be achieved without water storage reservoirs
EP  - 43
IS  - 309-310
SP  - 25
VL  - 53
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Topalović, Žana and Sudar, Nedeljko and Đorđević, Branislav",
year = "2021",
abstract = "Klimatske promene nisu stvar neke dalje budućnosti. To su procesi koji se već dešavaju i najnepovoljnije se odražavaju upravo na sektor voda u Srbiji, ali i u svim zemljama u regionu. Nepovoljne posledice su posebno izražene u Srbiji, jer je ona i ranije imala vodne režime među najnepovoljnijim u Evropi - sa gledišta vremenske neravnomernosti tokom godine, kao i sa gledišta prostorne raspodele vode po teritoriji. Kao posledica klimatskih promena već se uočavaju pogoršanja vodnih režima: sušni periodi postaju sve duži, male vode su sve manje i sa sve dužim trajanjem, velike vode postaju sve veće, bujičnije, sa sve razornijim posledicama, smanjuje se intenzitet obnavljanja podzemnih voda i postaju sve ranjivija izvorišta podzemnih voda. Posebno je loše to što su najveća pogoršanja vodnih režima upravo u delovima Srbije (istok, jugistok, jug), gde su i sada vodni režimi najnepovoljniji. 
Sadašnje planirane akcije u svetu svode se samo na napore da se uspore emisije gasova staklene bašte (GSB). Te akcije nisu dovoljno operativne za sektor voda. Ostvarivanje potrebne izdržljivosti (resiliency) vodoprivrednih sistema može se ostvariti samo novim akumulacijama i ojačanjem linijskih sistema zaštite od poplava. Akumulacije dobijaju sve veću ulogu i u aktivnoj zaštiti od poplava - ublažavanjem poplavnih talasa. U takvim uslovima apsolutni prioritet ima prostorno planiranje koje će zaštititi sve neophodne prostore za razvoj vodoprivredne infrastrukture u novim, pogoršanim uslovima. To podrazumeva plansku zaštitu prostora neophodnih za izgradnju novih akumulacija i retenzija, zaštitu svih izvorišta podzemnih i površinskih voda, i prostora za ojačavanje linijskih sistema zaštite od poplava. 
U članku se na bazi studija urađenih za Prostorni plan Republike Srbije, i Studije uticaja klimatskih promena na upravljanje vodama sliva Vrbasa, analizira neophodnost izgradnje novih akumulacija, kako bi se vodoprivredni sistemi učinili dovoljno pouzdanim i izdržljivim i u novim uslovima. Na primeru Vrbasa i njegove pritoke Vrbanje pokazuje se da se izgradnjom i manjih akumulacija, umesto velike, čija je realizacija onemogućena neplanskim zaposedanjem dolinskog prostora, može značajno povećati pouzdanost funkcionisanja sistema za navodnjavanje. Navode se i iskustva iz Srbije, koja mora novim akumulacijama obezbediti neophodnu pouzdanost vodoprivrednih sistema u uslovima izazvanim klimatskim promenama., Climate change is not a matter of the future. These are processes that are already happening and have the most unfavorable impact on the water sector in Serbia, but also in all countries in the region. Unfavorable consequences are especially pronounced in Serbia, because it has previously had water regimes among the most unfavorable in Europe - from the point of view of time unevenness during the year, as well as from the point of view of spatial distribution of water on the territory. As a consequence of climate change, deterioration of water regimes is already being registered: dry periods are getting longer, small waters are getting smaller and with longer duration, big waters are getting bigger, more torrential, with more and more devastating consequences, groundwater renewal intensity is decreasing and becoming more more vulnerable groundwater sources. It is especially bad that the biggest deteriorations of water regimes are in parts of Serbia (east, southeast, south), where water regimes are still the most unfavorable.
The current planned actions in the world are limited to efforts to slow down greenhouse gas (GHG) emissions. These actions are not operational enough for the water sector. Achieving the necessary resilience of water management systems can only be achieved through new accumulation and strengthening of line flood protection systems. Reservoirs are gaining an increasing role in active flood protection - by mitigating flood waves. In such conditions, the absolute priority is spatial planning, which will protect all the necessary spaces for the development of water management infrastructure in the new, worsened conditions. This includes planned protection of the space necessary for the construction of new reservoirs and retentions, protection of all groundwater and surface water sources, and space for strengthening line flood protection systems.
Based on studies done for the Spatial Plan of the Republic of Serbia and the Study of the Impact of Climate Change on the Water Management of the Vrbas Basin, the article analyzes the need to build new reservoirs in order to make water management systems sufficiently reliable and resilient and in new conditions. The example of the Vrbas and its tributaries the Vrbanja shows that the construction of smaller reservoirs, instead of large ones, the realization of which is prevented by unplanned occupation of the valley area, can significantly increase the reliability of the irrigation system. Experiences from Serbia are also cited, which must provide the new reservoirs with the necessary reliability of water management systems in the new, worsened conditions caused by climate change.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj, The time has come when survival and development cannot be achieved without water storage reservoirs",
pages = "43-25",
number = "309-310",
volume = "53",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523"
}
Dašić, T., Stanić, M., Topalović, Ž., Sudar, N.,& Đorđević, B.. (2021). Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 53(309-310), 25-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523
Dašić T, Stanić M, Topalović Ž, Sudar N, Đorđević B. Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj. in Časopis Vodoprivreda. 2021;53(309-310):25-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523 .
Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Topalović, Žana, Sudar, Nedeljko, Đorđević, Branislav, "Nastupilo je vreme kada se bez akumulacija ne mogu obezbediti uslovi za opstanak i razvoj" in Časopis Vodoprivreda, 53, no. 309-310 (2021):25-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2523 .

Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply

Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Đorđević, Branislav

(Macedonian Committee on Large Dams, 2021)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2021
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2525
AB  - The paper analyses the consequences of climate change on the irrigation water demand and the impact of water storage reservoirs on increasing the reliability of irrigation water supply. Analyses were performed for the Vrbas River Basin in Bosnia and Herzegovina. In the conditions of climate change, annual irregularity of air temperature and precipitation, as well as river flows, are becoming more pronounced. It is expected for temperatures to be higher and the amount of precipitation lower, which will increase the water demand for irrigation. On the other hand, low-water periods will be longer with lower flows, so the available quantity of water will decrease in the period when water demands are the higher. The paper analyses the reliability of irrigation water supply in the existing conditions and the reduction of the reliability that would occur in the conditions of climate change. In order to ensure reliable irrigation, the impact of new reservoirs was analysed, and the performed analyses show that reservoirs (even of relatively small operational volume) have a significant impact on increasing the reliability of water supply.
PB  - Macedonian Committee on Large Dams
C3  - Proceedings 5th Congress on Dams
T1  - Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply
EP  - 144
SP  - 135
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2525
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Đorđević, Branislav",
year = "2021",
abstract = "The paper analyses the consequences of climate change on the irrigation water demand and the impact of water storage reservoirs on increasing the reliability of irrigation water supply. Analyses were performed for the Vrbas River Basin in Bosnia and Herzegovina. In the conditions of climate change, annual irregularity of air temperature and precipitation, as well as river flows, are becoming more pronounced. It is expected for temperatures to be higher and the amount of precipitation lower, which will increase the water demand for irrigation. On the other hand, low-water periods will be longer with lower flows, so the available quantity of water will decrease in the period when water demands are the higher. The paper analyses the reliability of irrigation water supply in the existing conditions and the reduction of the reliability that would occur in the conditions of climate change. In order to ensure reliable irrigation, the impact of new reservoirs was analysed, and the performed analyses show that reservoirs (even of relatively small operational volume) have a significant impact on increasing the reliability of water supply.",
publisher = "Macedonian Committee on Large Dams",
journal = "Proceedings 5th Congress on Dams",
title = "Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply",
pages = "144-135",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2525"
}
Dašić, T., Stanić, M.,& Đorđević, B.. (2021). Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply. in Proceedings 5th Congress on Dams
Macedonian Committee on Large Dams., 135-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2525
Dašić T, Stanić M, Đorđević B. Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply. in Proceedings 5th Congress on Dams. 2021;:135-144.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2525 .
Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Đorđević, Branislav, "Influence of small water storage reservoirs on reliability of irrigation water supply" in Proceedings 5th Congress on Dams (2021):135-144,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2525 .

Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj

Sudar, Tamara; Trifković, Milica; Stanić, Miloš; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko; Hrkalović, Uroš; Hrkalović, Dejan; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Sudar, Tamara
AU  - Trifković, Milica
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Hrkalović, Uroš
AU  - Hrkalović, Dejan
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2020
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2521
AB  - Proizvodnja hrane bi trebalo da bude osnova i pokretač razvoja privrede Republike Srpske, ali raspoloživi polјoprivredni i vodni resursi nisu dovolјno iskorišćeni. Na području ključnih makroparcela uz rijeku Savu evidentan je “resursni paradoks” - velike poljoprivredne površine visokih bonitetnih klasa nalaze se unutar područja branjenih od poplavnih voda, a godišnje padavine na tim područjima nisu dovoljne za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Razvoj navodnjavanja na ovim područjima, ali i na manjim površinama u ruralnim područjima na istoku i jugu prepoznat je kao okosnica privrednog razvoja Republike Srpske. Uvažavajući činjenicu da na uzvodnim potezima vodotokova u Federaciji BiH ne postoje izgrađeni integralni vodoprivredni sistemi u kojima je obezbijeđena voda za navodnjavanje, Vlada i resorno Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su u prethodnom periodu, uz velika ulaganja, značajno popravile veoma skromno stanje sistema za navodnjavanje, oslanjajući se na raspoložive vodne resurse u Republici Srpskoj.

U procesu razvoja polјoprivredne proizvodnje, uz primjenu navodnjavanja, prihvaćeni su i razvijani trendovi koji su zastuplјeni u razvijenim zemlјama EU, uvažavajući principe vodne produktivnosti, kroz unaprijeđenje i racionalizaciju. Razmatra se postepeno uvođenje savremenih naučnih pristupa i dostignuća tzv. „precizne polјoprivrede“, kao racionalnog pristupa u polјoprivrednoj proizvodnji i navodnjavanju.

U ovom radu prikazana su iskustva razvoja sistema navodnjavanja sa aspekta hidrotehnike u  
desetogodišnjem razvojnom periodu u Republici Srpskoj, odnosno primjeri: planiranja jednonamjenskih i višenemjenskih akumulacija, principi realizacije vodozahvata iz akumulacija, rječnih tokova i podzemlja, te načini distribucije vode do makro i mikroparcela u različitim uslovima i na specifičnim područjima. Data je projekcija nastavka održivog planskog razvoja sistema navodnjavanja uvažavajući strateške odrednice sektora vodoprivrede i poljoprivrede Republike Srpske, kao i sociološke elemente zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, gdje je značajan trend napuštanja tih područja.
AB  - Food production should be at the heart of the Republika Srpska's economic development but the available agricultural and water resources are underutilized. A ‘resource paradox’ is evident in the area of key macro-plots along the Sava River, where large high-grade agricultural plots are located in flood protected areas but annual rainfall is not sufficient for the development of intensive agricultural production. The development of irrigation in these areas, but also in smaller plots in rural areas in the east and south, has been recognized as central to the economic development of the Republika Srpska. The RS Government and the relevant Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management have recognized that the upstream sections of the watercourses in the Federation of B&H do not have integrated water management systems providing irrigation water. They have invested significantly to improve the modest irrigation system, relying on available water resources in the Republika Srpska.

EU practices were used in the process of developing agricultural production by means of irrigation, respecting the principles of water productivity through improvement and rational use of water. Consideration has been given to the gradual introduction of modern scientific approaches and the benefits of precision  
agriculture with its streamlined approach in agricultural production and irrigation.

This paper presents the experience of applying hydraulic engineering to the development of irrigation systems during a ten-year period in the Republika Srpska. It presents examples of: planning of single-purpose and multi-purpose reservoirs; principles of water abstraction from reservoirs, rivers and underground, and methods of distributing water to macro and micro-plots in different conditions and specific areas. Consideration has been given to the reservoirs in the Jablanica River basin - sub-basin of the Lubina River (Potkozarje in the municipality of Gradiška), and a general analysis is given of the other necessary reservoirs in Republika Srpska, as well as planned and newly built irrigation systems in the Drina, Sava, Trebišnjica and Vrbas river basins. The paper provides a projection of the continuation of sustainable development of irrigation systems, taking into account the strategic determinants of the water and agricultural sectors in the Republika Srpska, as well as the sociological elements of retaining population in rural areas where there is significant depopulation.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj
T1  - Hydraulic engineering for sustainable development of irrigation systems in the Republika Srpska
EP  - 214
IS  - 306-308
SP  - 201
VL  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521
ER  - 
@article{
author = "Sudar, Tamara and Trifković, Milica and Stanić, Miloš and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko and Hrkalović, Uroš and Hrkalović, Dejan and Đorđević, Branislav",
year = "2020",
abstract = "Proizvodnja hrane bi trebalo da bude osnova i pokretač razvoja privrede Republike Srpske, ali raspoloživi polјoprivredni i vodni resursi nisu dovolјno iskorišćeni. Na području ključnih makroparcela uz rijeku Savu evidentan je “resursni paradoks” - velike poljoprivredne površine visokih bonitetnih klasa nalaze se unutar područja branjenih od poplavnih voda, a godišnje padavine na tim područjima nisu dovoljne za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Razvoj navodnjavanja na ovim područjima, ali i na manjim površinama u ruralnim područjima na istoku i jugu prepoznat je kao okosnica privrednog razvoja Republike Srpske. Uvažavajući činjenicu da na uzvodnim potezima vodotokova u Federaciji BiH ne postoje izgrađeni integralni vodoprivredni sistemi u kojima je obezbijeđena voda za navodnjavanje, Vlada i resorno Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su u prethodnom periodu, uz velika ulaganja, značajno popravile veoma skromno stanje sistema za navodnjavanje, oslanjajući se na raspoložive vodne resurse u Republici Srpskoj.

U procesu razvoja polјoprivredne proizvodnje, uz primjenu navodnjavanja, prihvaćeni su i razvijani trendovi koji su zastuplјeni u razvijenim zemlјama EU, uvažavajući principe vodne produktivnosti, kroz unaprijeđenje i racionalizaciju. Razmatra se postepeno uvođenje savremenih naučnih pristupa i dostignuća tzv. „precizne polјoprivrede“, kao racionalnog pristupa u polјoprivrednoj proizvodnji i navodnjavanju.

U ovom radu prikazana su iskustva razvoja sistema navodnjavanja sa aspekta hidrotehnike u  
desetogodišnjem razvojnom periodu u Republici Srpskoj, odnosno primjeri: planiranja jednonamjenskih i višenemjenskih akumulacija, principi realizacije vodozahvata iz akumulacija, rječnih tokova i podzemlja, te načini distribucije vode do makro i mikroparcela u različitim uslovima i na specifičnim područjima. Data je projekcija nastavka održivog planskog razvoja sistema navodnjavanja uvažavajući strateške odrednice sektora vodoprivrede i poljoprivrede Republike Srpske, kao i sociološke elemente zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, gdje je značajan trend napuštanja tih područja., Food production should be at the heart of the Republika Srpska's economic development but the available agricultural and water resources are underutilized. A ‘resource paradox’ is evident in the area of key macro-plots along the Sava River, where large high-grade agricultural plots are located in flood protected areas but annual rainfall is not sufficient for the development of intensive agricultural production. The development of irrigation in these areas, but also in smaller plots in rural areas in the east and south, has been recognized as central to the economic development of the Republika Srpska. The RS Government and the relevant Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management have recognized that the upstream sections of the watercourses in the Federation of B&H do not have integrated water management systems providing irrigation water. They have invested significantly to improve the modest irrigation system, relying on available water resources in the Republika Srpska.

EU practices were used in the process of developing agricultural production by means of irrigation, respecting the principles of water productivity through improvement and rational use of water. Consideration has been given to the gradual introduction of modern scientific approaches and the benefits of precision  
agriculture with its streamlined approach in agricultural production and irrigation.

This paper presents the experience of applying hydraulic engineering to the development of irrigation systems during a ten-year period in the Republika Srpska. It presents examples of: planning of single-purpose and multi-purpose reservoirs; principles of water abstraction from reservoirs, rivers and underground, and methods of distributing water to macro and micro-plots in different conditions and specific areas. Consideration has been given to the reservoirs in the Jablanica River basin - sub-basin of the Lubina River (Potkozarje in the municipality of Gradiška), and a general analysis is given of the other necessary reservoirs in Republika Srpska, as well as planned and newly built irrigation systems in the Drina, Sava, Trebišnjica and Vrbas river basins. The paper provides a projection of the continuation of sustainable development of irrigation systems, taking into account the strategic determinants of the water and agricultural sectors in the Republika Srpska, as well as the sociological elements of retaining population in rural areas where there is significant depopulation.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj, Hydraulic engineering for sustainable development of irrigation systems in the Republika Srpska",
pages = "214-201",
number = "306-308",
volume = "52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521"
}
Sudar, T., Trifković, M., Stanić, M., Dašić, T., Sudar, N., Hrkalović, U., Hrkalović, D.,& Đorđević, B.. (2020). Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 52(306-308), 201-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521
Sudar T, Trifković M, Stanić M, Dašić T, Sudar N, Hrkalović U, Hrkalović D, Đorđević B. Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj. in Časopis Vodoprivreda. 2020;52(306-308):201-214.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521 .
Sudar, Tamara, Trifković, Milica, Stanić, Miloš, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, Hrkalović, Uroš, Hrkalović, Dejan, Đorđević, Branislav, "Hidrotehničke osnove održivog razvoja irigacionih sistema u Republici Srpskoj" in Časopis Vodoprivreda, 52, no. 306-308 (2020):201-214,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2521 .

Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Srpsko društvo za zaštitu voda, 2020)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2020
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2534
AB  - U radu je prikazano realno stanje u oblasti voda, posebno vode kao vodnog resursa. Sa prosečnim količinama domicilnih voda od oko 1700 m3 po stanovniku godišnje Srbija spada među vodom siromašnije zemalje Evrope. Situacija je još nepovoljnija ako se uzmu u obzir prostorna i vremenska neravnomernost. U uslovima klimatskih promena situacija u pogledu raspoloživih količina vode biće još nepovoljnija, uz smanjenje prosečnih protoka i izraženiju unutargodišnju neravnomernost. Zbog toga se sagledavaju opšti strateški pravci razvoja vodoprivredne infrastrukture, kao i neophodnost planiranja složenih integralnih sistema, sa akumulacjama kao okosnicama sitema, u cilju racionalnog korišćenja, uređenja i zaštite voda.
AB  - The paper presents the actual situation in the field of water, especially water as a resource. With an average amount of domestic water of about 1700 m3 per capita per year, Serbia is one of the poorest countries in Europe. The situation is even more unfavorable if space and time variability are taken into account. In the conditions of climate change, the situation regarding the available quantities of water will be even more unfavorable, with a decrease in average flows and more pronounced temporal variability. Therefore, the general strategic development of water resources management infrastructure is considered, as well as the necessity of planning complex integrated water resources systems, with reservoirs as the key elements of the systems, in order to rationally use, regulate and protect water.
PB  - Srpsko društvo za zaštitu voda
C3  - Zbornik radova VODA 2020, Trebinje
T1  - Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena
T1  - Water Management in Climate Change Conditions
EP  - 8
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2534
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2020",
abstract = "U radu je prikazano realno stanje u oblasti voda, posebno vode kao vodnog resursa. Sa prosečnim količinama domicilnih voda od oko 1700 m3 po stanovniku godišnje Srbija spada među vodom siromašnije zemalje Evrope. Situacija je još nepovoljnija ako se uzmu u obzir prostorna i vremenska neravnomernost. U uslovima klimatskih promena situacija u pogledu raspoloživih količina vode biće još nepovoljnija, uz smanjenje prosečnih protoka i izraženiju unutargodišnju neravnomernost. Zbog toga se sagledavaju opšti strateški pravci razvoja vodoprivredne infrastrukture, kao i neophodnost planiranja složenih integralnih sistema, sa akumulacjama kao okosnicama sitema, u cilju racionalnog korišćenja, uređenja i zaštite voda., The paper presents the actual situation in the field of water, especially water as a resource. With an average amount of domestic water of about 1700 m3 per capita per year, Serbia is one of the poorest countries in Europe. The situation is even more unfavorable if space and time variability are taken into account. In the conditions of climate change, the situation regarding the available quantities of water will be even more unfavorable, with a decrease in average flows and more pronounced temporal variability. Therefore, the general strategic development of water resources management infrastructure is considered, as well as the necessity of planning complex integrated water resources systems, with reservoirs as the key elements of the systems, in order to rationally use, regulate and protect water.",
publisher = "Srpsko društvo za zaštitu voda",
journal = "Zbornik radova VODA 2020, Trebinje",
title = "Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena, Water Management in Climate Change Conditions",
pages = "8-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2534"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2020). Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena. in Zbornik radova VODA 2020, Trebinje
Srpsko društvo za zaštitu voda., 1-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2534
Dašić T, Đorđević B. Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena. in Zbornik radova VODA 2020, Trebinje. 2020;:1-8.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2534 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Upravljanje vodama u uslovima klimatskih promena" in Zbornik radova VODA 2020, Trebinje (2020):1-8,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2534 .

Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav; Plavšić, Jasna

(Slovenian Committee on Large Dams, 2020)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Plavšić, Jasna
PY  - 2020
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2531
AB  - The paper presents the actual situation in the field of water, especially water as a resource. With an average amount of domestic water of about 1700 m3 per capita per year, Serbia is one of the poorest countries in Europe. The situation is even more unfavorable if space and time variability are taken into account. In the conditions of climate change, the situation regarding the available quantities of water will be even more unfavorable, with a decrease in average flows and more pronounced temporal variability. Therefore, the general strategic development of water resources management infrastructure is considered, as well as the necessity of planning complex integrated water resources systems, with reservoirs as the key elements of the systems, in order to use it rationally, regulate and protect water.
PB  - Slovenian Committee on Large Dams
PB  - Macedonian Committee on Large Dams
C3  - Proceedings Second SLOCOLD-MACOLD Symposium on topic Water Reservoirs - an Active Measure in Adapting to Climate Change
T1  - Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management
EP  - 39
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2531
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav and Plavšić, Jasna",
year = "2020",
abstract = "The paper presents the actual situation in the field of water, especially water as a resource. With an average amount of domestic water of about 1700 m3 per capita per year, Serbia is one of the poorest countries in Europe. The situation is even more unfavorable if space and time variability are taken into account. In the conditions of climate change, the situation regarding the available quantities of water will be even more unfavorable, with a decrease in average flows and more pronounced temporal variability. Therefore, the general strategic development of water resources management infrastructure is considered, as well as the necessity of planning complex integrated water resources systems, with reservoirs as the key elements of the systems, in order to use it rationally, regulate and protect water.",
publisher = "Slovenian Committee on Large Dams, Macedonian Committee on Large Dams",
journal = "Proceedings Second SLOCOLD-MACOLD Symposium on topic Water Reservoirs - an Active Measure in Adapting to Climate Change",
title = "Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management",
pages = "39-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2531"
}
Dašić, T., Đorđević, B.,& Plavšić, J.. (2020). Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management. in Proceedings Second SLOCOLD-MACOLD Symposium on topic Water Reservoirs - an Active Measure in Adapting to Climate Change
Slovenian Committee on Large Dams., 31-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2531
Dašić T, Đorđević B, Plavšić J. Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management. in Proceedings Second SLOCOLD-MACOLD Symposium on topic Water Reservoirs - an Active Measure in Adapting to Climate Change. 2020;:31-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2531 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, Plavšić, Jasna, "Climate change in Serbia and adaptation measures in the field of water resources management" in Proceedings Second SLOCOLD-MACOLD Symposium on topic Water Reservoirs - an Active Measure in Adapting to Climate Change (2020):31-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2531 .

Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Plavšić, Jasna

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Plavšić, Jasna
PY  - 2020
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2520
AB  - Emisija gasova staklene bašte (GSB) dovodi do klimatskih i hidroloških promena koje će sve nepovoljnije uticati na vodoprivredne i vodene ekosisteme. Da bi se sagledala opasnost od tih promena, u članku se najpre sistematizuju zaključci o realnom stanju vodnih resursa Srbije. To stanje se može sažeti u stav da je Srbija vodom siromašna zemlja, koja nije u stanju da čak i na nivou prosečnih protoka podmiri svoje potrebe samo iz domaćih voda. Stanje mnogo pogoršava velika prostorna i vremenska neravnomernost voda, tako da se u malovodnim periodima suma svih domaćih voda smanjuje na samo oko 50 m3/s, što je oko deset puta manje od prosečnih protoka voda koje se formiraju na prostoru Srbije. U posebnoj glavi se razmatra uticaj dva scenarija emisije GSB na promene klimatoloških i hidroloških parametara na području Srbije. Bitni klimatološki pokazatelji se pogoršavaju: po oba scenarija povećavaće se temparature u svim godišnjim dobima, što je vrlo nepovoljan proces i za vodoprivredne i za ekološke sisteme. Smanjuju se prosečne padavine, posebno u južnom i ističnim delovima zamlje. Međutim, mnogo nepovoljnija je činjenica da će smanjenje padavina biti posebno izraženo u letnjem, vegetacionom delu godine, i da će pogoršanje biti posebno veliko u južnom i istočnom delu zemlje, koji su i do sada bile oskudne. To u veoma nepovoljan položaj dovodi sve grane vodoprivrede, posebno navodnjavanje. Vrlo su nepovoljne posledice i na režime proticaja. Po oba scenarija smanjuju se prosečni godišnji protoci na rekama na slivovima sve tri Morave, Ibra, Timoka, Drine. Međutim, neuporedivo je nepovoljnija i više zabrinjava nepovoljna raspodela smanjivanja protoka tokom godine: u zimskim periodima dolazi čak i do izvesnog povećavanja u odnosu na sadašnje vrednosti, a najveće smanjenje se očekuje u vegetacinom delu godine, posebno u mesecima koji su se i do sada smatrali malovodnim – od jula do oktobra. Veoma je nepovoljno i znatno smanjenje intenziteta obnavljanja podzemnih voda (čak i preko 50%, zavisno od područja zemlje i perioda), i u tom slučaju najviše u južnom i istočnom delu zemlje. U skladu sa tim predviđanjima u centralnom delu članka se razmatraju posledice u svim vodoprivrednim granama, kao i mere koje se moraju preduzeti da bi se neutralisale ili umanjile posledice tih napovoljnih procesa. Važan je zaključak da će u novim okolnostima budućnost Srbije zavisiti od – akumulacija sa godišnjim regulisanjem protoka. Neohodne su brojne nove akumulacije i daje se okvirni pregled takvih objekata, onih koji su najneophodniji. Zahteva se da se za sve njih izradi projektna dokomentacija na nivou Generalnih projekata, kako bi se prostornim planovima prostora posebnih namena svi ti prostori sasvim konkretno zaštitili samo za te namene. To isto važi i za sva izvorišta, posebno ona velika, regionalnog značaja. Daje se zaključak o najvažnijim aktivnostima koje treba uraditi da bi se vodoprivredni sistemi pripremili za funkcionisanje u sve nepovoljnijim uslovima delovanja klimatskih promena.
AB  - Greenhouse gas (GHG) emissions are causing climate and hydrological changes that will increasingly affect water management systems and ecosystems. In order to see the danger of these changes, the article first systematizes the conclusions about the real state of Serbia's water resources. This situation can be summarized in the view that Serbia is a water-poor country, which is not able to meet its needs only at the level of average flows only from domestic waters. The situation is much more unfavorable due to the large spatial and temporal unevenness of the water. In low-water periods, the sum of all domestic waters decreases to only about 50 m3 / s, which is about ten times less than the average water flows that are formed in Serbia. The third chapter discusses the impact of two scenarios of GSB emissions on changes in climatological and hydrological parameters in Serbia. Important climatological indicators are deteriorating: in both scenarios, temperatures will increase in all seasons, which is a very unfavorable process for both water management and ecological systems. Average precipitation is decreasing, especially in the southern and eastern part of the country. However, much less unfavorable is the fact that the decrease in precipitation will be especially pronounced in the summer, vegetation part of the year, and that the deterioration will be especially large in the southern and eastern part of the country, which have been insufficient so far. This puts all branches of water management in a very unfavorable position, especially irrigation. The consequences on the flow regimes are also very unfavorable. According to both scenarios, the average annual flows on the rivers in the basins of all three Morava, Ibar, Timok, Drina are decreasing. However, the unfavorable distribution of flow reductions during the year is much more unfavorable and more worrying: in winter there is even a certain increase compared to the current values, and the largest reduction is expected in the vegetation part of the year, especially in the months considered so far. low-water - from July to October. It is very unfavorable that the intensity of groundwater renewal is significantly reduced (even over 50%, depending on the part of the country and the period), and in that case mostly in the southern and eastern part of the country. In accordance with these predictions, the fourth chapter discusses the consequences in all water management branches, as well as the measures that must be taken to neutralize or reduce the consequences of these favorable processes. An important conclusion is that in the new circumstances, the future of Serbia will depend on - accumulation with annual flow regulation. Numerous new accumulations are necessary and a table of such facilities is given, the ones that are most necessary. An important conclusion is that in the new circumstances, the future of Serbia will depend on - accumulation with annual flow regulation. Numerous new accumulations are necessary and a table of such facilities is given, the ones that are most necessary. It is required that project documentation be prepared for all of them at the level of General Projects, so that the spatial plans specifically protect all these areas only for those purposes. The same should be done for all sources, especially large ones of regional importance. A conclusion is given on the most important activities that need to be done in order to prepare water management systems in time for functioning in increasingly unfavorable conditions of climate change.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T2  - Časopis Vodoprivreda
T1  - Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts
T1  - Uticaj klimatskih promena na vodoprivredu Srbije i mere koje treba preduzimati u cilju zaštite od negativnih uticaja
EP  - 68
IS  - 303-305
SP  - 39
VL  - 52
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2520
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Plavšić, Jasna",
year = "2020",
abstract = "Emisija gasova staklene bašte (GSB) dovodi do klimatskih i hidroloških promena koje će sve nepovoljnije uticati na vodoprivredne i vodene ekosisteme. Da bi se sagledala opasnost od tih promena, u članku se najpre sistematizuju zaključci o realnom stanju vodnih resursa Srbije. To stanje se može sažeti u stav da je Srbija vodom siromašna zemlja, koja nije u stanju da čak i na nivou prosečnih protoka podmiri svoje potrebe samo iz domaćih voda. Stanje mnogo pogoršava velika prostorna i vremenska neravnomernost voda, tako da se u malovodnim periodima suma svih domaćih voda smanjuje na samo oko 50 m3/s, što je oko deset puta manje od prosečnih protoka voda koje se formiraju na prostoru Srbije. U posebnoj glavi se razmatra uticaj dva scenarija emisije GSB na promene klimatoloških i hidroloških parametara na području Srbije. Bitni klimatološki pokazatelji se pogoršavaju: po oba scenarija povećavaće se temparature u svim godišnjim dobima, što je vrlo nepovoljan proces i za vodoprivredne i za ekološke sisteme. Smanjuju se prosečne padavine, posebno u južnom i ističnim delovima zamlje. Međutim, mnogo nepovoljnija je činjenica da će smanjenje padavina biti posebno izraženo u letnjem, vegetacionom delu godine, i da će pogoršanje biti posebno veliko u južnom i istočnom delu zemlje, koji su i do sada bile oskudne. To u veoma nepovoljan položaj dovodi sve grane vodoprivrede, posebno navodnjavanje. Vrlo su nepovoljne posledice i na režime proticaja. Po oba scenarija smanjuju se prosečni godišnji protoci na rekama na slivovima sve tri Morave, Ibra, Timoka, Drine. Međutim, neuporedivo je nepovoljnija i više zabrinjava nepovoljna raspodela smanjivanja protoka tokom godine: u zimskim periodima dolazi čak i do izvesnog povećavanja u odnosu na sadašnje vrednosti, a najveće smanjenje se očekuje u vegetacinom delu godine, posebno u mesecima koji su se i do sada smatrali malovodnim – od jula do oktobra. Veoma je nepovoljno i znatno smanjenje intenziteta obnavljanja podzemnih voda (čak i preko 50%, zavisno od područja zemlje i perioda), i u tom slučaju najviše u južnom i istočnom delu zemlje. U skladu sa tim predviđanjima u centralnom delu članka se razmatraju posledice u svim vodoprivrednim granama, kao i mere koje se moraju preduzeti da bi se neutralisale ili umanjile posledice tih napovoljnih procesa. Važan je zaključak da će u novim okolnostima budućnost Srbije zavisiti od – akumulacija sa godišnjim regulisanjem protoka. Neohodne su brojne nove akumulacije i daje se okvirni pregled takvih objekata, onih koji su najneophodniji. Zahteva se da se za sve njih izradi projektna dokomentacija na nivou Generalnih projekata, kako bi se prostornim planovima prostora posebnih namena svi ti prostori sasvim konkretno zaštitili samo za te namene. To isto važi i za sva izvorišta, posebno ona velika, regionalnog značaja. Daje se zaključak o najvažnijim aktivnostima koje treba uraditi da bi se vodoprivredni sistemi pripremili za funkcionisanje u sve nepovoljnijim uslovima delovanja klimatskih promena., Greenhouse gas (GHG) emissions are causing climate and hydrological changes that will increasingly affect water management systems and ecosystems. In order to see the danger of these changes, the article first systematizes the conclusions about the real state of Serbia's water resources. This situation can be summarized in the view that Serbia is a water-poor country, which is not able to meet its needs only at the level of average flows only from domestic waters. The situation is much more unfavorable due to the large spatial and temporal unevenness of the water. In low-water periods, the sum of all domestic waters decreases to only about 50 m3 / s, which is about ten times less than the average water flows that are formed in Serbia. The third chapter discusses the impact of two scenarios of GSB emissions on changes in climatological and hydrological parameters in Serbia. Important climatological indicators are deteriorating: in both scenarios, temperatures will increase in all seasons, which is a very unfavorable process for both water management and ecological systems. Average precipitation is decreasing, especially in the southern and eastern part of the country. However, much less unfavorable is the fact that the decrease in precipitation will be especially pronounced in the summer, vegetation part of the year, and that the deterioration will be especially large in the southern and eastern part of the country, which have been insufficient so far. This puts all branches of water management in a very unfavorable position, especially irrigation. The consequences on the flow regimes are also very unfavorable. According to both scenarios, the average annual flows on the rivers in the basins of all three Morava, Ibar, Timok, Drina are decreasing. However, the unfavorable distribution of flow reductions during the year is much more unfavorable and more worrying: in winter there is even a certain increase compared to the current values, and the largest reduction is expected in the vegetation part of the year, especially in the months considered so far. low-water - from July to October. It is very unfavorable that the intensity of groundwater renewal is significantly reduced (even over 50%, depending on the part of the country and the period), and in that case mostly in the southern and eastern part of the country. In accordance with these predictions, the fourth chapter discusses the consequences in all water management branches, as well as the measures that must be taken to neutralize or reduce the consequences of these favorable processes. An important conclusion is that in the new circumstances, the future of Serbia will depend on - accumulation with annual flow regulation. Numerous new accumulations are necessary and a table of such facilities is given, the ones that are most necessary. An important conclusion is that in the new circumstances, the future of Serbia will depend on - accumulation with annual flow regulation. Numerous new accumulations are necessary and a table of such facilities is given, the ones that are most necessary. It is required that project documentation be prepared for all of them at the level of General Projects, so that the spatial plans specifically protect all these areas only for those purposes. The same should be done for all sources, especially large ones of regional importance. A conclusion is given on the most important activities that need to be done in order to prepare water management systems in time for functioning in increasingly unfavorable conditions of climate change.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
journal = "Časopis Vodoprivreda",
title = "Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts, Uticaj klimatskih promena na vodoprivredu Srbije i mere koje treba preduzimati u cilju zaštite od negativnih uticaja",
pages = "68-39",
number = "303-305",
volume = "52",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2520"
}
Đorđević, B., Dašić, T.,& Plavšić, J.. (2020). Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts. in Časopis Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 52(303-305), 39-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2520
Đorđević B, Dašić T, Plavšić J. Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts. in Časopis Vodoprivreda. 2020;52(303-305):39-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2520 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Plavšić, Jasna, "Impact of climate change on Serbian water management and measures for protection against negative impacts" in Časopis Vodoprivreda, 52, no. 303-305 (2020):39-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2520 .

Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj

Sudar, Nedeljko; Blagojević, Vujadin; Dašić, Tina; Đorđević, Dejana; Stanić, Miloš; Jaćimović, Nenad; Đorđević, Branislav; Topalović, Žana; Marilović, Slobodan; Cupać, Raduška; Bosankić, Goran

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Blagojević, Vujadin
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Dejana
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Topalović, Žana
AU  - Marilović, Slobodan
AU  - Cupać, Raduška
AU  - Bosankić, Goran
PY  - 2019
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/1855
AB  - Na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine integralni vodoprivredni sistemi su djelimično ili veoma slabo razvijeni. Procenat realizovanih sistema je značajno manji od iskazanih vodoprivrednih potreba i očekivanih ciljeva. Uvažavajući obaveze ispunjavanja uslova iz Direktiva o vodama, bitno je uočiti značajnu činjenicu da je u većini razvijenih zemalja EU proces razvoja integralnih sistema uglavnom završen.

U BiH djelimično su realizovani sistemi na Drini, Neretvi, Trebišnjici i Vrbasu, a ostali slivovi nemaju
izgrađene ili dokumentacijom planirane ključne integralne vodoprivredne sisteme. Kao poseban primjer
nerazvijenosti i deficita iskazanih potreba za rezervama vode izdvaja se rijeka Bosna.

U polazištima za ispunjavanje zahtjeva Direktiva za BiH i Republiku Srpsku postoje suštinska tehnička
ograničenja koja treba uvažiti. Na slivu rijeke Vrbas koji je suočen sa nepotpuno razvijenim integralnim
vodoprivrednim sistemima, na bazi sprovedenih analiza iz ’pilot’ Plana upravljanja rizikom od poplava za sliv rijeke Vrbas Republike Srpske, daju se strateške preporuke koje su bitne za zaštitu od voda, uređenje prostora i razvoj društvene zajednice na tom slivnom području uvažavajući zatečeno stanje, višenamjenske potrebe korišćenja voda i preuzete zahtjeve ekološkog statusa voda iz Direktiva o vodama.

U strateškom opredjeljenju, sektor voda u Republici Srpskoj mora neodložno, planski i ozbiljno pristupiti planiranju i razvoju integralnih vodoprivrednih sistema. Ovaj proces je poželjno koordinisano i sinhronizovano započeti u saradnji sa sektorom voda u Federaciji BiH, imajući u vidu uticaje sa uzvodnih područja na vodne režime malih i velikih voda.

Period tranzicije, do pristupanja pregovorima i članstvu u EU mora se racionalno iskoristiti, na način da se u svim dokumentima sektora voda zahtjevi Direktiva prilagode razvojnim prioritetima. To znači da se u Planovima upravljanja rizicima od poplava potencira planiranje i izgradnja ključnih akumulacija i ostalih objekata integralnih vodoprivrednih sistema. Takav pristup će omogućiti da se obezbijedi dobar ekološki i hemijski status voda, odgovarajuće potrebe za vodom i preduslovi za efikasniju aktivnu zaštitu od poplava.

Zbog toga treba decidno iskazati potrebe i iste ostvariti razvojnim ciklusom uz pomoć EU. Po tom osnovu bi bilo korisno navesti primjere iz EU (Španija) i nastojati da se integralni vodoprivredni sistemi u Republici Srpskoj i BiH izgrade do potrebnog nivoa koji garantuje funkcionalnost, održivost i odgovarajuće upravljanje.

Zakon o vodama i strateški dokumenti Republike Srpske iz oblasti voda (’Strategija upravljanja vodama
Republike Srpske’), daju mogućnost da se integralni vodoprivredni sistemi razvijaju do potrebnog kapaciteta.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
T2  - Vodoprivreda
T1  - Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj
EP  - 242
IS  - 300-302
SP  - 225
VL  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855
ER  - 
@article{
author = "Sudar, Nedeljko and Blagojević, Vujadin and Dašić, Tina and Đorđević, Dejana and Stanić, Miloš and Jaćimović, Nenad and Đorđević, Branislav and Topalović, Žana and Marilović, Slobodan and Cupać, Raduška and Bosankić, Goran",
year = "2019",
abstract = "Na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine integralni vodoprivredni sistemi su djelimično ili veoma slabo razvijeni. Procenat realizovanih sistema je značajno manji od iskazanih vodoprivrednih potreba i očekivanih ciljeva. Uvažavajući obaveze ispunjavanja uslova iz Direktiva o vodama, bitno je uočiti značajnu činjenicu da je u većini razvijenih zemalja EU proces razvoja integralnih sistema uglavnom završen.

U BiH djelimično su realizovani sistemi na Drini, Neretvi, Trebišnjici i Vrbasu, a ostali slivovi nemaju
izgrađene ili dokumentacijom planirane ključne integralne vodoprivredne sisteme. Kao poseban primjer
nerazvijenosti i deficita iskazanih potreba za rezervama vode izdvaja se rijeka Bosna.

U polazištima za ispunjavanje zahtjeva Direktiva za BiH i Republiku Srpsku postoje suštinska tehnička
ograničenja koja treba uvažiti. Na slivu rijeke Vrbas koji je suočen sa nepotpuno razvijenim integralnim
vodoprivrednim sistemima, na bazi sprovedenih analiza iz ’pilot’ Plana upravljanja rizikom od poplava za sliv rijeke Vrbas Republike Srpske, daju se strateške preporuke koje su bitne za zaštitu od voda, uređenje prostora i razvoj društvene zajednice na tom slivnom području uvažavajući zatečeno stanje, višenamjenske potrebe korišćenja voda i preuzete zahtjeve ekološkog statusa voda iz Direktiva o vodama.

U strateškom opredjeljenju, sektor voda u Republici Srpskoj mora neodložno, planski i ozbiljno pristupiti planiranju i razvoju integralnih vodoprivrednih sistema. Ovaj proces je poželjno koordinisano i sinhronizovano započeti u saradnji sa sektorom voda u Federaciji BiH, imajući u vidu uticaje sa uzvodnih područja na vodne režime malih i velikih voda.

Period tranzicije, do pristupanja pregovorima i članstvu u EU mora se racionalno iskoristiti, na način da se u svim dokumentima sektora voda zahtjevi Direktiva prilagode razvojnim prioritetima. To znači da se u Planovima upravljanja rizicima od poplava potencira planiranje i izgradnja ključnih akumulacija i ostalih objekata integralnih vodoprivrednih sistema. Takav pristup će omogućiti da se obezbijedi dobar ekološki i hemijski status voda, odgovarajuće potrebe za vodom i preduslovi za efikasniju aktivnu zaštitu od poplava.

Zbog toga treba decidno iskazati potrebe i iste ostvariti razvojnim ciklusom uz pomoć EU. Po tom osnovu bi bilo korisno navesti primjere iz EU (Španija) i nastojati da se integralni vodoprivredni sistemi u Republici Srpskoj i BiH izgrade do potrebnog nivoa koji garantuje funkcionalnost, održivost i odgovarajuće upravljanje.

Zakon o vodama i strateški dokumenti Republike Srpske iz oblasti voda (’Strategija upravljanja vodama
Republike Srpske’), daju mogućnost da se integralni vodoprivredni sistemi razvijaju do potrebnog kapaciteta.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj",
pages = "242-225",
number = "300-302",
volume = "51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855"
}
Sudar, N., Blagojević, V., Dašić, T., Đorđević, D., Stanić, M., Jaćimović, N., Đorđević, B., Topalović, Ž., Marilović, S., Cupać, R.,& Bosankić, G.. (2019). Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj. in Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 51(300-302), 225-242.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855
Sudar N, Blagojević V, Dašić T, Đorđević D, Stanić M, Jaćimović N, Đorđević B, Topalović Ž, Marilović S, Cupać R, Bosankić G. Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj. in Vodoprivreda. 2019;51(300-302):225-242.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855 .
Sudar, Nedeljko, Blagojević, Vujadin, Dašić, Tina, Đorđević, Dejana, Stanić, Miloš, Jaćimović, Nenad, Đorđević, Branislav, Topalović, Žana, Marilović, Slobodan, Cupać, Raduška, Bosankić, Goran, "Planiranje i razvoj integralnih vodoprivredenih sistema prema načelima ključnih direktiva o vodama EU - na primeru reke Vrbas u Republici Spskoj" in Vodoprivreda, 51, no. 300-302 (2019):225-242,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_1855 .

Ekologija vodoprivrednih sistema

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina

(Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, 2019)

TY  - BOOK
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
PY  - 2019
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2590
PB  - Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet
PB  - Akademija inženjerskih nauka Srbije
T1  - Ekologija vodoprivrednih sistema
EP  - 448
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2590
ER  - 
@book{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina",
year = "2019",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, Akademija inženjerskih nauka Srbije",
title = "Ekologija vodoprivrednih sistema",
pages = "448-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2590"
}
Đorđević, B.,& Dašić, T.. (2019). Ekologija vodoprivrednih sistema. 
Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet., 1-448.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2590
Đorđević B, Dašić T. Ekologija vodoprivrednih sistema. 2019;:1-448.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2590 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, "Ekologija vodoprivrednih sistema" (2019):1-448,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2590 .

Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Macedonian Committee on Large Dams, 2019)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2019
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2479
AB  - Floods are natural events that have occurred since the earliest times, endangering people, their settlements and property. As a consequence of climate changes and changes in the catchment area (changes in land use, reclamation, etc.) the frequency and intensity of floods increased in the recent years. Therefore, special attention should be paid to the facilities that are particularly vulnerable to floods (such as thermal power plants and open-pit mines) due to immense direct and indirect damage that can be caused by their flooding. These facilities should be protected by a combination of active and passive flood protection measures, and appropriate hydrological monitoring should be undertaken. Described task is discussed in the article. Possible mitigation of flood waves achieved by proper management of multipurpose water resources systems (consisting of two cascade reservoirs in the Eastern Herzegovina) situated upstream from the thermal power plant and the open-pit mine are analyzed in paper. It is concluded that significant mitigation of the flood waves can be achieved even with reservoirs of relatively small active volume if operated properly.
PB  - Macedonian Committee on Large Dams
C3  - Proceedings 12th Conference on Water Economy and Hydrotechnics, Skopje
T1  - Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods
EP  - 107
SP  - 99
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2479
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2019",
abstract = "Floods are natural events that have occurred since the earliest times, endangering people, their settlements and property. As a consequence of climate changes and changes in the catchment area (changes in land use, reclamation, etc.) the frequency and intensity of floods increased in the recent years. Therefore, special attention should be paid to the facilities that are particularly vulnerable to floods (such as thermal power plants and open-pit mines) due to immense direct and indirect damage that can be caused by their flooding. These facilities should be protected by a combination of active and passive flood protection measures, and appropriate hydrological monitoring should be undertaken. Described task is discussed in the article. Possible mitigation of flood waves achieved by proper management of multipurpose water resources systems (consisting of two cascade reservoirs in the Eastern Herzegovina) situated upstream from the thermal power plant and the open-pit mine are analyzed in paper. It is concluded that significant mitigation of the flood waves can be achieved even with reservoirs of relatively small active volume if operated properly.",
publisher = "Macedonian Committee on Large Dams",
journal = "Proceedings 12th Conference on Water Economy and Hydrotechnics, Skopje",
title = "Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods",
pages = "107-99",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2479"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2019). Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods. in Proceedings 12th Conference on Water Economy and Hydrotechnics, Skopje
Macedonian Committee on Large Dams., 99-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2479
Dašić T, Đorđević B. Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods. in Proceedings 12th Conference on Water Economy and Hydrotechnics, Skopje. 2019;:99-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2479 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Management of Multipurpose Resources Systems in Areas Vulnerable to Floods" in Proceedings 12th Conference on Water Economy and Hydrotechnics, Skopje (2019):99-107,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2479 .

Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance

Jaćimović, Nenad; Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Milanović, Petar; Đorđević, Branislav

(Springer, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Milanović, Petar
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2019
UR  - http://link.springer.com/journal/12665
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2130
AB  - The paper presents developed 3Dnet-HET, a distributed hydrologic model coupled with the discrete channel network concept for groundwater circulation simulation in the karst environment. The hydrologic part is driven by the spatially distributed precipitation input and characteristic air temperatures to produce surface runoff and groundwater infiltration as a result. This represents input for the “horizontal water balance” module in which the groundwater flow is simulated by the system of discrete conduits representing known groundwater paths. In this study, the model is applied for simulation of the  Dabarsko polje water balance in Bosnia and Herzegovina, as well as the river Bregava catchment runoff. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and necessity of integrated real-time water management of the whole Trebišnjica system.
PB  - Springer
T2  - Environmental Earth Science
T1  - Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance
IS  - 15
SP  - 486
VL  - 78
DO  - 10.1007/s12665-019-8495-6
ER  - 
@article{
author = "Jaćimović, Nenad and Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Milanović, Petar and Đorđević, Branislav",
year = "2019",
abstract = "The paper presents developed 3Dnet-HET, a distributed hydrologic model coupled with the discrete channel network concept for groundwater circulation simulation in the karst environment. The hydrologic part is driven by the spatially distributed precipitation input and characteristic air temperatures to produce surface runoff and groundwater infiltration as a result. This represents input for the “horizontal water balance” module in which the groundwater flow is simulated by the system of discrete conduits representing known groundwater paths. In this study, the model is applied for simulation of the  Dabarsko polje water balance in Bosnia and Herzegovina, as well as the river Bregava catchment runoff. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and necessity of integrated real-time water management of the whole Trebišnjica system.",
publisher = "Springer",
journal = "Environmental Earth Science",
title = "Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance",
number = "15",
pages = "486",
volume = "78",
doi = "10.1007/s12665-019-8495-6"
}
Jaćimović, N., Dašić, T., Stanić, M., Milanović, P.,& Đorđević, B.. (2019). Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance. in Environmental Earth Science
Springer., 78(15), 486.
https://doi.org/10.1007/s12665-019-8495-6
Jaćimović N, Dašić T, Stanić M, Milanović P, Đorđević B. Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance. in Environmental Earth Science. 2019;78(15):486.
doi:10.1007/s12665-019-8495-6 .
Jaćimović, Nenad, Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Milanović, Petar, Đorđević, Branislav, "Distributed hydrological‑hydraulic modeling of the karst polje water balance" in Environmental Earth Science, 78, no. 15 (2019):486,
https://doi.org/10.1007/s12665-019-8495-6 . .
1
1

Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling

Jaćimović, Nenad; Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Sudar, Nedeljko; Milanović, Petar; Đorđević, Branislav

(Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje, 2018)

TY  - CONF
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Milanović, Petar
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2018
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2524
AB  - The paper presents results of the physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff in karst areas. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebišnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of a long-term time series (50 years hydrological input) of the Dabarsko polje catchment, as well as the river Bregava catchment. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and that water management of the whole Trebišnjica system will require an integrated real-time management.
PB  - Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje
PB  - University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Center for Karst Hydrogeology
C3  - Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium
T1  - Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524
ER  - 
@conference{
author = "Jaćimović, Nenad and Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Sudar, Nedeljko and Milanović, Petar and Đorđević, Branislav",
year = "2018",
abstract = "The paper presents results of the physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff in karst areas. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebišnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of a long-term time series (50 years hydrological input) of the Dabarsko polje catchment, as well as the river Bregava catchment. The model is firstly calibrated based on recorded water levels in the Dabarsko polje and flow discharges at the Bregava spring. Obtained model is utilized to analyze the Dabarsko polje water balance and possible effects of the planned hydropower plant “Dabar”. Results indicate a high flow variation and that water management of the whole Trebišnjica system will require an integrated real-time management.",
publisher = "Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje, University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Center for Karst Hydrogeology",
journal = "Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium",
title = "Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524"
}
Jaćimović, N., Dašić, T., Stanić, M., Sudar, N., Milanović, P.,& Đorđević, B.. (2018). Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling. in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium
Hydro-Energy Power Plant "Dabar", Trebinje..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524
Jaćimović N, Dašić T, Stanić M, Sudar N, Milanović P, Đorđević B. Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling. in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524 .
Jaćimović, Nenad, Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Sudar, Nedeljko, Milanović, Petar, Đorđević, Branislav, "Water balance analysis of the karst polje by distributed hydrological modeling" in Proceedings Karst 2018 - Expect the Unexpected, International Symposium (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2524 .

Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Macedonian Committee on Large Dams, 2017)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2017
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2581
AB  - As a consequence of climate changes the extreme hydrological phenomena occures, in terms of spatial and temporal variability. In such conditions – of more frequent and extreme high water regimes and reduction of low water – the water storage reservoirs should be used for active flood protection as well as for improving the low water regimes. The possibilities for better flood control in the multipurpose water resources system, including the water storage reservoirs, are analyzed in the paper. Case study described in the paper refers to the Trebišnjica River Hydrosystem (Herzegovina). As a part of the improvement of management process a mathematical simulation model was developed. Model proposes the most favorable operational rules for operation with water gates at the bottom outlet and spillways of the dam, according to the criterion of achieving the best transformation of the flood wave. The main goal is the best possible protection of the Trebinje Town from destructive influence of the flood waves.
PB  - Macedonian Committee on Large Dams
C3  - Proceedings 4th Congress on Dams, Struga, Republic Macedonia
T1  - Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes
EP  - 307
SP  - 297
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2581
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2017",
abstract = "As a consequence of climate changes the extreme hydrological phenomena occures, in terms of spatial and temporal variability. In such conditions – of more frequent and extreme high water regimes and reduction of low water – the water storage reservoirs should be used for active flood protection as well as for improving the low water regimes. The possibilities for better flood control in the multipurpose water resources system, including the water storage reservoirs, are analyzed in the paper. Case study described in the paper refers to the Trebišnjica River Hydrosystem (Herzegovina). As a part of the improvement of management process a mathematical simulation model was developed. Model proposes the most favorable operational rules for operation with water gates at the bottom outlet and spillways of the dam, according to the criterion of achieving the best transformation of the flood wave. The main goal is the best possible protection of the Trebinje Town from destructive influence of the flood waves.",
publisher = "Macedonian Committee on Large Dams",
journal = "Proceedings 4th Congress on Dams, Struga, Republic Macedonia",
title = "Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes",
pages = "307-297",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2581"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2017). Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes. in Proceedings 4th Congress on Dams, Struga, Republic Macedonia
Macedonian Committee on Large Dams., 297-307.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2581
Dašić T, Đorđević B. Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes. in Proceedings 4th Congress on Dams, Struga, Republic Macedonia. 2017;:297-307.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2581 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Management of Multipurpose Water Storage Reservoir in Flood Water Regimes" in Proceedings 4th Congress on Dams, Struga, Republic Macedonia (2017):297-307,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2581 .

Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav; Milanović, Petar; Stanić, Miloš; Jaćimović, Nenad; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Milanović, Petar
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2016
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/750
AB  - Large systems as mines with open pits and thermal power plants are particularly sensitive to flooding. Outage of such systems (due to flooding of mines or threats to other vital elements of the system) cause serious consequences on the widest area, because the damage and interruptions of work impact on productive systems and settlements. It is therefore necessary to protect such systems against floods, including application of mathematical models, on two levels: (a) during the area management - to be able to sustain the extreme hydrological situation, (b) during the operational management of such systems in flood periods. Using methods of mathematical modeling both mentioned tasks are considered in the article, on the example of mines and termal power plant Gacko. Coupled mathematical model is developed and applied with two purposes: (a) to examine the hydrologichydraulic scenarios in the wider area of the system during the flood period, in order to arrange environment (embankments, retention basins) to protect the vital facilities, (b) to enable sugesting the best management decisions for the use of existing reservoirs and surface storage during the unfavorable hydrological situation by implementing software that uses information collected in real-time, in order to protect the most vital facilities of this important and very sensitive energy system.
AB  - Veliki sistemi kako što su rudnici sa otvorenim kopovima i termoelektrane posebno su osetljivi na plavljenje. Ispad iz pogona takvih sistema zbog plavljenja kopova i/ili ugrožavanja drugih vitalnih instalacija sistema - izaziva teške posledice na najširem prostoru, na nivou države, jer se štete i zastoji u radu lančano prenose na sve proizvodne sisteme i naselja. Zbog toga je neophodno da se zaštita takvih sistema od velikih voda veoma ozbiljno razmatra, primenom matematičkih modela, na dva nivoa: (a) tokom namenskog uređenja teritorije u okruženju sistema da mogu bez drastičnih posledica da izdrže ekstremne hidrološke situacije, (b) tokom operativnog upravljanja takvim sistemima u periodima velikih voda. U članku se na primeru rudnika i TE Gacko razmatraju mogućnosti realizacije oba zadatka primenom savremenih metoda matematičkog modeliranja. Razvijen je spregnuti matematički model koji, primenjen na RiTE Gacko, omogućava: (a) da se ispitaju hidrološko-hidraulički scenariji dešavanja u široj zoni tog sistema tokom pojave velikih voda, kako bi se sagledalo kako treba planski urediti šire okruženje (nasipi, retenzije) da ne bi došlo do ugrožavanja vitalnih objekata, (b) da se tokom odvijanja nepovoljne hidrološke situacije omogući da se upravljačkim softverom, uz korišćenje informacija koje se u realnom vremenu sakupljaju sa sliva, donose najpovoljnije upravljačke odluke za korišćenje postojećih akumulacija i retenzija, kako bi se zaštitili najvitalniji objekti tog važnog i vrlo osetljivog energetskog sistema.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko
T1  - Razvoj metoda za upravljanje vodama i uređenje teritorije u zoni sistema osetljivih na poplave - na primeru rudnika i termoelektrane Gacko
EP  - 146
IS  - 4-6
SP  - 137
VL  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav and Milanović, Petar and Stanić, Miloš and Jaćimović, Nenad and Sudar, Nedeljko",
year = "2016",
abstract = "Large systems as mines with open pits and thermal power plants are particularly sensitive to flooding. Outage of such systems (due to flooding of mines or threats to other vital elements of the system) cause serious consequences on the widest area, because the damage and interruptions of work impact on productive systems and settlements. It is therefore necessary to protect such systems against floods, including application of mathematical models, on two levels: (a) during the area management - to be able to sustain the extreme hydrological situation, (b) during the operational management of such systems in flood periods. Using methods of mathematical modeling both mentioned tasks are considered in the article, on the example of mines and termal power plant Gacko. Coupled mathematical model is developed and applied with two purposes: (a) to examine the hydrologichydraulic scenarios in the wider area of the system during the flood period, in order to arrange environment (embankments, retention basins) to protect the vital facilities, (b) to enable sugesting the best management decisions for the use of existing reservoirs and surface storage during the unfavorable hydrological situation by implementing software that uses information collected in real-time, in order to protect the most vital facilities of this important and very sensitive energy system., Veliki sistemi kako što su rudnici sa otvorenim kopovima i termoelektrane posebno su osetljivi na plavljenje. Ispad iz pogona takvih sistema zbog plavljenja kopova i/ili ugrožavanja drugih vitalnih instalacija sistema - izaziva teške posledice na najširem prostoru, na nivou države, jer se štete i zastoji u radu lančano prenose na sve proizvodne sisteme i naselja. Zbog toga je neophodno da se zaštita takvih sistema od velikih voda veoma ozbiljno razmatra, primenom matematičkih modela, na dva nivoa: (a) tokom namenskog uređenja teritorije u okruženju sistema da mogu bez drastičnih posledica da izdrže ekstremne hidrološke situacije, (b) tokom operativnog upravljanja takvim sistemima u periodima velikih voda. U članku se na primeru rudnika i TE Gacko razmatraju mogućnosti realizacije oba zadatka primenom savremenih metoda matematičkog modeliranja. Razvijen je spregnuti matematički model koji, primenjen na RiTE Gacko, omogućava: (a) da se ispitaju hidrološko-hidraulički scenariji dešavanja u široj zoni tog sistema tokom pojave velikih voda, kako bi se sagledalo kako treba planski urediti šire okruženje (nasipi, retenzije) da ne bi došlo do ugrožavanja vitalnih objekata, (b) da se tokom odvijanja nepovoljne hidrološke situacije omogući da se upravljačkim softverom, uz korišćenje informacija koje se u realnom vremenu sakupljaju sa sliva, donose najpovoljnije upravljačke odluke za korišćenje postojećih akumulacija i retenzija, kako bi se zaštitili najvitalniji objekti tog važnog i vrlo osetljivog energetskog sistema.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko, Razvoj metoda za upravljanje vodama i uređenje teritorije u zoni sistema osetljivih na poplave - na primeru rudnika i termoelektrane Gacko",
pages = "146-137",
number = "4-6",
volume = "48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750"
}
Dašić, T., Đorđević, B., Milanović, P., Stanić, M., Jaćimović, N.,& Sudar, N.. (2016). Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 48(4-6), 137-146.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750
Dašić T, Đorđević B, Milanović P, Stanić M, Jaćimović N, Sudar N. Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko. in Vodoprivreda. 2016;48(4-6):137-146.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, Milanović, Petar, Stanić, Miloš, Jaćimović, Nenad, Sudar, Nedeljko, "Methods for water management and area management in the zone of systems vulnerable to floods: The case study of mine and thermal power plant Gacko" in Vodoprivreda, 48, no. 4-6 (2016):137-146,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_750 .

Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
PY  - 2016
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/755
AB  - From the standpoint of reliability - a key indicator of the probabilistic effectiveness of systems - water resources systems (WRS) belong to the class of the most sensitive system with multiple categories of reliability. This reliability must be analyzed and verified during the planning and the operation of the system. However, some of these important reliability analyzes are not carried out promptly and comprehensively. As a consequence some incidental events occur (floods, surveyor events in the field of water quality, etc.) and they are usually treated as 'force majeure'. That approach does not draw conclusions for the necessary increase in the corresponding category of reliability. The aim of this article is to systematize the categories of reliability which must be analyzed, verified and keep up to date while using WRS. Key categories of reliability discussed here are: • reliability of water supply, • reliability in terms of failures, • operational readiness of the system, • reliability of constructiona and hydraulic structures, • hydrological system reliability, • reliability of the people who manage the systems, • suitability of the system for maintenance, • reliability of the system for monitoring facilities, • reliability from the standpoint of security in the WRS environment. The article discusses key aspects of those categories of reliability, the possibility of their incorporation in the design solutions - from the choice of system configuration and dimensioning of facilities, selection of related equipment, later updated to the reliability of the system during operation. These checks are necessary (but often ignored), because the reliability is dynamic category, which changes over time, and must be checked and increased to the necessary level.
AB  - Sa stanovišta pouzdanosti - ključnog pokazatelja probabilističke efektivnosti sistema - vodoprivredni sistemi (VS) spadaju u klasu najzahtevnijih sistema, sa brojnim kategorijama pouzdanosti koje treba analizirati i verifikovati tokom projektovanja, ali koje treba ažurno pratiti i tokom eksploatacije sistema. Pri planiranju, a naročito pri eksploataciji sistema neke od tih važnih provera pouzdanosti ne obavljaju se ažurno i celovito, zbog čega i nastupaju neki incidentni događaji (poplave, havarijski događaji na planu kvaliteta voda, itd.) koji se, najčešće, podvedu pod 'višu silu'. A to je loše, jer se ne izvuku zaključci za neophodna povećanja odgovarajuće kategorije pouzdanosti. Cilj članka je da sistematizuju kategorije pouzdanosti koje se moraju analizirati, verifikovati i ažurno pratiti tokom korišćenja VS. Ključne kategorije pouzdanosti koje se ovde razmatraju su: • obezbeđenost isporuke vode potrošačima, • pouzdanost objekata i sistema, • operativna gotovost sistema, • konstrukcijska i hidraulička sigurnost objekata / sistema, • hidrološka pouzdanost sistema, • pouzdanost ljudi koji upravljaju sistemima, • pogodnost sistema sa stanovišta tekućeg i investicionog održavanja, • pouzdanost sistema za osmatranje i praćenje objekata, • pouzdanost sa gledišta bezbednosti iz okruženja i prema okruženju VS. U članku se razmatraju ključni aspekti navedenih kategorija pouzdanosti, mogućnosti njihovog ugrađivanja u projektna rešenja - od izbora konfiguracija sistema i dimenzionisanja objekata, izbora prateće opreme od koje zavisi pouzdanost VS, do kasnijih ažurnih provera pouzdanosti tokom eksploatacije sistema. Te provere su neophodne (a često se prenebregavaju), jer je pouzdanost vodoprivrednih sistema dinamička kategorija, koja se menja tokom vremena, pa se mora proveravati i dovoditi na neophodan nivo.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems
T1  - Kategorije pouzdanosti koje se moraju proveravati tokom planiranja i korišćenja vodoprivrednih sistema
EP  - 44
IS  - 1-3
SP  - 29
VL  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_755
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina",
year = "2016",
abstract = "From the standpoint of reliability - a key indicator of the probabilistic effectiveness of systems - water resources systems (WRS) belong to the class of the most sensitive system with multiple categories of reliability. This reliability must be analyzed and verified during the planning and the operation of the system. However, some of these important reliability analyzes are not carried out promptly and comprehensively. As a consequence some incidental events occur (floods, surveyor events in the field of water quality, etc.) and they are usually treated as 'force majeure'. That approach does not draw conclusions for the necessary increase in the corresponding category of reliability. The aim of this article is to systematize the categories of reliability which must be analyzed, verified and keep up to date while using WRS. Key categories of reliability discussed here are: • reliability of water supply, • reliability in terms of failures, • operational readiness of the system, • reliability of constructiona and hydraulic structures, • hydrological system reliability, • reliability of the people who manage the systems, • suitability of the system for maintenance, • reliability of the system for monitoring facilities, • reliability from the standpoint of security in the WRS environment. The article discusses key aspects of those categories of reliability, the possibility of their incorporation in the design solutions - from the choice of system configuration and dimensioning of facilities, selection of related equipment, later updated to the reliability of the system during operation. These checks are necessary (but often ignored), because the reliability is dynamic category, which changes over time, and must be checked and increased to the necessary level., Sa stanovišta pouzdanosti - ključnog pokazatelja probabilističke efektivnosti sistema - vodoprivredni sistemi (VS) spadaju u klasu najzahtevnijih sistema, sa brojnim kategorijama pouzdanosti koje treba analizirati i verifikovati tokom projektovanja, ali koje treba ažurno pratiti i tokom eksploatacije sistema. Pri planiranju, a naročito pri eksploataciji sistema neke od tih važnih provera pouzdanosti ne obavljaju se ažurno i celovito, zbog čega i nastupaju neki incidentni događaji (poplave, havarijski događaji na planu kvaliteta voda, itd.) koji se, najčešće, podvedu pod 'višu silu'. A to je loše, jer se ne izvuku zaključci za neophodna povećanja odgovarajuće kategorije pouzdanosti. Cilj članka je da sistematizuju kategorije pouzdanosti koje se moraju analizirati, verifikovati i ažurno pratiti tokom korišćenja VS. Ključne kategorije pouzdanosti koje se ovde razmatraju su: • obezbeđenost isporuke vode potrošačima, • pouzdanost objekata i sistema, • operativna gotovost sistema, • konstrukcijska i hidraulička sigurnost objekata / sistema, • hidrološka pouzdanost sistema, • pouzdanost ljudi koji upravljaju sistemima, • pogodnost sistema sa stanovišta tekućeg i investicionog održavanja, • pouzdanost sistema za osmatranje i praćenje objekata, • pouzdanost sa gledišta bezbednosti iz okruženja i prema okruženju VS. U članku se razmatraju ključni aspekti navedenih kategorija pouzdanosti, mogućnosti njihovog ugrađivanja u projektna rešenja - od izbora konfiguracija sistema i dimenzionisanja objekata, izbora prateće opreme od koje zavisi pouzdanost VS, do kasnijih ažurnih provera pouzdanosti tokom eksploatacije sistema. Te provere su neophodne (a često se prenebregavaju), jer je pouzdanost vodoprivrednih sistema dinamička kategorija, koja se menja tokom vremena, pa se mora proveravati i dovoditi na neophodan nivo.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems, Kategorije pouzdanosti koje se moraju proveravati tokom planiranja i korišćenja vodoprivrednih sistema",
pages = "44-29",
number = "1-3",
volume = "48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_755"
}
Đorđević, B.,& Dašić, T.. (2016). Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 48(1-3), 29-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_755
Đorđević B, Dašić T. Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems. in Vodoprivreda. 2016;48(1-3):29-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_755 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, "Categories of reliability that should be analized during the planning and operation of water resources systems" in Vodoprivreda, 48, no. 1-3 (2016):29-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_755 .

Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin

Jaćimović, Nenad; Dašić, Tina; Stanić, Miloš; Đorđević, Branislav; Milanović, Petar; Sudar, Nedeljko; Savić, Slaviša

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Jaćimović, Nenad
AU  - Dašić, Tina
AU  - Stanić, Miloš
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Milanović, Petar
AU  - Sudar, Nedeljko
AU  - Savić, Slaviša
PY  - 2015
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/704
AB  - The hydrological mathematical models for modeling the genesis of runoff in the basin become considerably more complex in terms of the highly karstified basins, in which the dominant component of sinking and flow through underground karst hydrography. The paper presents application of physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff at karst terrains. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebisnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of time series at the Dabarsko polje catchment, as well as river Bregava catchment. Developed model is completely based on physical relations, which describe transformation of rainfall into surface and groundwater runoff. Functionally, it is divided into two modules. The first one computes the vertical water balance with precipitation and meteorological parameters as the model input, while the second part simulates the 'horizontal' water balance as the water circulation through the karst environment. The model has proven very successful and applicable to the analysis of the genesis of the flow in terms of karst, because analyze with periods on the monitoring showed very good agreement recorded and modeled hydrological series. The model is suitable for solving the tasks of planning, and is particularly valuable in terms of the exploitation of the system, provided that they ensure good and very operational support measurement and information system (delivery of data on rainfall, etc.).
AB  - Hidrološki matematički modeli za modeliranje režima oticaja na slivovima postaju znatno složeniji u uslovima slivova u karstnim terenima, kod kojih je dominantna komponenta poniranja i tečenja kroz podzemnu karstnu hidrografsku mrežu. U članku se razmatra primena fizički zasnovanog, distribuiranog hidrološkog modela za simulaciju oticaja na slivovima u karstu. Model 3Dnet-HET je razvijen za simulaciju oticaja na slivu reke Trebišnjice, u uslovima veoma karstifikovanog terena, sa karstnim poljima, a proveravan je i tariran simulacijama na slivu Dabarskog polja i reke Bregave. Razvijeni model je u potpunosti zasnovan na fizičkim zakonitostima kojima se opisuje transformacija padavina u površinski i podzemni oticaj. Proračun transformacije padavina u oticaj je funkcionalno podeljen na dva osnovna dela, gde izlaz iz prvog dela predstavlja ulaz u drugi. U prvom delu simulira se vertikalno kretanje vode i formiranje podzemnog i površinskog oticaja, na osnovu padavina i meteoroloških uslova kao ulaznih parametara. Drugi deo razvijenog hidrološkog modela predstavlja (uslovno horizontalno) kretanje vode u karstnoj sredini. Model se pokazao vrlo uspešnim i primenljivim za analize geneze protoka u uslovima karsta, jer su analize tariranja sa periodima izvršenih osmatranja pokazali vrlo dobro slaganje zabeleženih i modeliranih hidroloških serija. Model je pogodan i za rešavanje zadataka planiranja, a posebno je dragocen u uslovima eksploatacije sistema, pod uslovom da se obezbedi dobra i operativna podrška mernim i informacionim sistemom (brza dostava podataka o padavinama, itd.).
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin
T1  - Razvoj distribuiranog modela za hidrološke simulacije oticaja na slivovima u karstu
EP  - 40
IS  - 1-3
SP  - 29
VL  - 47
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704
ER  - 
@article{
author = "Jaćimović, Nenad and Dašić, Tina and Stanić, Miloš and Đorđević, Branislav and Milanović, Petar and Sudar, Nedeljko and Savić, Slaviša",
year = "2015",
abstract = "The hydrological mathematical models for modeling the genesis of runoff in the basin become considerably more complex in terms of the highly karstified basins, in which the dominant component of sinking and flow through underground karst hydrography. The paper presents application of physically based, distributed hydrologic model for simulation of runoff at karst terrains. The 3Dnet-HET model is developed for simulation of river Trebisnjica catchment, however, in this study it is applied for simulation of time series at the Dabarsko polje catchment, as well as river Bregava catchment. Developed model is completely based on physical relations, which describe transformation of rainfall into surface and groundwater runoff. Functionally, it is divided into two modules. The first one computes the vertical water balance with precipitation and meteorological parameters as the model input, while the second part simulates the 'horizontal' water balance as the water circulation through the karst environment. The model has proven very successful and applicable to the analysis of the genesis of the flow in terms of karst, because analyze with periods on the monitoring showed very good agreement recorded and modeled hydrological series. The model is suitable for solving the tasks of planning, and is particularly valuable in terms of the exploitation of the system, provided that they ensure good and very operational support measurement and information system (delivery of data on rainfall, etc.)., Hidrološki matematički modeli za modeliranje režima oticaja na slivovima postaju znatno složeniji u uslovima slivova u karstnim terenima, kod kojih je dominantna komponenta poniranja i tečenja kroz podzemnu karstnu hidrografsku mrežu. U članku se razmatra primena fizički zasnovanog, distribuiranog hidrološkog modela za simulaciju oticaja na slivovima u karstu. Model 3Dnet-HET je razvijen za simulaciju oticaja na slivu reke Trebišnjice, u uslovima veoma karstifikovanog terena, sa karstnim poljima, a proveravan je i tariran simulacijama na slivu Dabarskog polja i reke Bregave. Razvijeni model je u potpunosti zasnovan na fizičkim zakonitostima kojima se opisuje transformacija padavina u površinski i podzemni oticaj. Proračun transformacije padavina u oticaj je funkcionalno podeljen na dva osnovna dela, gde izlaz iz prvog dela predstavlja ulaz u drugi. U prvom delu simulira se vertikalno kretanje vode i formiranje podzemnog i površinskog oticaja, na osnovu padavina i meteoroloških uslova kao ulaznih parametara. Drugi deo razvijenog hidrološkog modela predstavlja (uslovno horizontalno) kretanje vode u karstnoj sredini. Model se pokazao vrlo uspešnim i primenljivim za analize geneze protoka u uslovima karsta, jer su analize tariranja sa periodima izvršenih osmatranja pokazali vrlo dobro slaganje zabeleženih i modeliranih hidroloških serija. Model je pogodan i za rešavanje zadataka planiranja, a posebno je dragocen u uslovima eksploatacije sistema, pod uslovom da se obezbedi dobra i operativna podrška mernim i informacionim sistemom (brza dostava podataka o padavinama, itd.).",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin, Razvoj distribuiranog modela za hidrološke simulacije oticaja na slivovima u karstu",
pages = "40-29",
number = "1-3",
volume = "47",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704"
}
Jaćimović, N., Dašić, T., Stanić, M., Đorđević, B., Milanović, P., Sudar, N.,& Savić, S.. (2015). Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 47(1-3), 29-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704
Jaćimović N, Dašić T, Stanić M, Đorđević B, Milanović P, Sudar N, Savić S. Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin. in Vodoprivreda. 2015;47(1-3):29-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704 .
Jaćimović, Nenad, Dašić, Tina, Stanić, Miloš, Đorđević, Branislav, Milanović, Petar, Sudar, Nedeljko, Savić, Slaviša, "Distributed hydrologic model for runoff simulation in karst basin" in Vodoprivreda, 47, no. 1-3 (2015):29-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_704 .

Expert system for operational planning and implementation flood control

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
PY  - 2015
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/653
AB  - In the Theory of reliability there is well known fact: in the control chain of decision-making and management the least reliable link is - man. It is particularly evident in emergency situations, when one need to make a quick decisions with security risks and consequences. In such circumstances, the cognitive function of human perception, the ability to use knowledge, memory, proper systematization of priority and importance of the problem, the ability to make quick decisions, perception of risk and consequence management operations is radically reduced. The consequence is that in emergency situations function lh(t) - 'intensity errors of man', which is analogous to the famous l(t) function - 'failure- rate function' in technical systems rapidly increases. Therefore, in all the activities that are vitally important to the safety of human society, especially in those that have to be done in emergency situations with a large potential risks and dangers, Expert Systems (ES) are necessary management support. Expert System (ES) is a software which unites information database, mathematical models, empirical knowledge and expert evaluation, engineering intuition, heuristic rules and necessary information as a support and useful adviser to the decision maker - to reach a correct, reliable and timely decision. Flood control is one of the most sensitive security operations in water management, because of the risk that mismanagement can cause. Therefore it becomes very important to make ES for all basins, mainly for those who are most vulnerable, as soon as possible. The article discusses two groups of methodological issues. First, it gives an overview of the human unreliability, then it summarise basic principles of development of Expert systems for planning and management in the field of flood control. Expert systems in the field of flood control allow reliable solving of a range of important issues: diagnostics of systems for flood protection, optimal planning for complex system of flood protection, estimation / forecasting the development of hydrological processes, interpretation of the results of observation during extreme hydrological conditions, maintenance and verification of the reliability of the flood protection system, the most reliable decision making in emergency management situations, training, optimal operational management during the flood defense.
AB  - U Teoriji pouzdanosti je dobro poznato: u upravljačkom lancu odlučivanja i operativnog sprovođenja upravljačkih odluka najslabija, najnepouzdanija karika je - čovek. To je posebno izraženo u slučaju odlučivanja u kriznim situacijama, naročito onim kada se odlučuje u vremenskoj iznudici, kada treba brzo donositi odluke sa velikim bezbednosnim rizicima i posledicama. U takvim okolnostima dolazi do radikalnog smanjivanja svih komponenti kognitivnih / spoznajnih funkcija čoveka: percepcije, sinteznog korišćenja znanja, pamćenja, pravilne sistematizacije prioriteta i značajnosti problema, sposobnosti donošenja brzih odluka, sagledavanja rizika i posledica upravljačkih operacija. Posledica takvog stanja je da se u kriznim stanjima naglo povećavaju veličine lh(t) - 'funkcije intenziteta pogrešaka čoveka tokom vremena', koja je analogna sa poznatom funkcijom iz Teorije pouzdanosti l(t) - 'funkcijom opasnosti od kvara' kod tehničkih sistema. Upravo iz tih razloga u sve delatnosti koje su vitalno važne po bezbednost ljudske zajednice, posebno u onim upravljačkim aktivnostima koje se odigravaju u kriznim stanjima sa nizom neizvesnosti i velikim potencijalnim rizicima i opasnostima, uvode se Ekspertni sistemi (ES) kao neophodna, nezamenljiva podrška upravljanju. Ekspertni sistem (ES) je računarski softver koji povezuje u jednu celinu informacione baze, matematičke modele, empirijska znanja i ocene eksperata, inženjerijsku intuiciju, heuristička pravila, kako bi na osnovu odgovarajućeg generatora zaključaka ES mogao da blagovremeno pruži donosiocu odluke koristan savet koji će mu pomoći da donese najbolju upravljačku odluku. Odbrana od poplava jedna je od bezbednosno najdelikatnijih operacija u upravljanju vodama, koja u sebi krije i rizike da se pogrešnim upravljanjem mogu izazvati i nepovoljniji efekti od onih koji bi bili da upravljanje nije ni izvršeno. Zato postaje neizbežno da se što pre pristupi izradi ES za sve slivove, najpre za one koji su bezbednosno najugroženiji. U članku se razmatraju dve grupe metodoloških pitanja. Najpre se daje osvrt na istraživanja (ne)pouzdanosti čoveka u upravljačkom lancu, a zatim se sistematizuju bazni principi razvoja Ekspertnih sistema za planiranje i upravljanje u oblasti zaštite od voda. Sektor voda jedne države, ukoliko zaista želi da na savremen i pouzdan način rešava probleme blagovremene pripreme sistema za zaštitu od poplava, kao i da odbranu od poplava sprovodi na najpouzdaniji upravljački način - u obavezi je da što pre pristupi razvoju ES, najpre na slivovima koji su najugroženiji i upravljački najosetljiviji. Ekspertni sistemi u oblasti zaštite od voda omogućavaju da se njima pouzdano rešava čitav spektar veoma važnih problema u oblasti zaštite od štetnog delovanja voda: dijagnostika stanja ugroženosti od povodanja, optimalno planiranje složenih sistema zaštite, estimacija / predviđanje razvoja hidroloških procesa, interpretacija rezultata osmatranja tokom ekstremnih hidroloških stanja, provera, održavanje i verifikacija pouzdanosti sistema zaštite, najpouzdanije odlučivanje u kriznim upravljačkim situacijama, obučavanje, optimalno operativno upravljanje tokom odbrane od poplava.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Expert system for operational planning and implementation flood control
T1  - Ekspertni sistemi za planiranje i operativno sprovođenje odbrane od poplava
EP  - 202
IS  - 4-6
SP  - 187
VL  - 47
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_653
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina",
year = "2015",
abstract = "In the Theory of reliability there is well known fact: in the control chain of decision-making and management the least reliable link is - man. It is particularly evident in emergency situations, when one need to make a quick decisions with security risks and consequences. In such circumstances, the cognitive function of human perception, the ability to use knowledge, memory, proper systematization of priority and importance of the problem, the ability to make quick decisions, perception of risk and consequence management operations is radically reduced. The consequence is that in emergency situations function lh(t) - 'intensity errors of man', which is analogous to the famous l(t) function - 'failure- rate function' in technical systems rapidly increases. Therefore, in all the activities that are vitally important to the safety of human society, especially in those that have to be done in emergency situations with a large potential risks and dangers, Expert Systems (ES) are necessary management support. Expert System (ES) is a software which unites information database, mathematical models, empirical knowledge and expert evaluation, engineering intuition, heuristic rules and necessary information as a support and useful adviser to the decision maker - to reach a correct, reliable and timely decision. Flood control is one of the most sensitive security operations in water management, because of the risk that mismanagement can cause. Therefore it becomes very important to make ES for all basins, mainly for those who are most vulnerable, as soon as possible. The article discusses two groups of methodological issues. First, it gives an overview of the human unreliability, then it summarise basic principles of development of Expert systems for planning and management in the field of flood control. Expert systems in the field of flood control allow reliable solving of a range of important issues: diagnostics of systems for flood protection, optimal planning for complex system of flood protection, estimation / forecasting the development of hydrological processes, interpretation of the results of observation during extreme hydrological conditions, maintenance and verification of the reliability of the flood protection system, the most reliable decision making in emergency management situations, training, optimal operational management during the flood defense., U Teoriji pouzdanosti je dobro poznato: u upravljačkom lancu odlučivanja i operativnog sprovođenja upravljačkih odluka najslabija, najnepouzdanija karika je - čovek. To je posebno izraženo u slučaju odlučivanja u kriznim situacijama, naročito onim kada se odlučuje u vremenskoj iznudici, kada treba brzo donositi odluke sa velikim bezbednosnim rizicima i posledicama. U takvim okolnostima dolazi do radikalnog smanjivanja svih komponenti kognitivnih / spoznajnih funkcija čoveka: percepcije, sinteznog korišćenja znanja, pamćenja, pravilne sistematizacije prioriteta i značajnosti problema, sposobnosti donošenja brzih odluka, sagledavanja rizika i posledica upravljačkih operacija. Posledica takvog stanja je da se u kriznim stanjima naglo povećavaju veličine lh(t) - 'funkcije intenziteta pogrešaka čoveka tokom vremena', koja je analogna sa poznatom funkcijom iz Teorije pouzdanosti l(t) - 'funkcijom opasnosti od kvara' kod tehničkih sistema. Upravo iz tih razloga u sve delatnosti koje su vitalno važne po bezbednost ljudske zajednice, posebno u onim upravljačkim aktivnostima koje se odigravaju u kriznim stanjima sa nizom neizvesnosti i velikim potencijalnim rizicima i opasnostima, uvode se Ekspertni sistemi (ES) kao neophodna, nezamenljiva podrška upravljanju. Ekspertni sistem (ES) je računarski softver koji povezuje u jednu celinu informacione baze, matematičke modele, empirijska znanja i ocene eksperata, inženjerijsku intuiciju, heuristička pravila, kako bi na osnovu odgovarajućeg generatora zaključaka ES mogao da blagovremeno pruži donosiocu odluke koristan savet koji će mu pomoći da donese najbolju upravljačku odluku. Odbrana od poplava jedna je od bezbednosno najdelikatnijih operacija u upravljanju vodama, koja u sebi krije i rizike da se pogrešnim upravljanjem mogu izazvati i nepovoljniji efekti od onih koji bi bili da upravljanje nije ni izvršeno. Zato postaje neizbežno da se što pre pristupi izradi ES za sve slivove, najpre za one koji su bezbednosno najugroženiji. U članku se razmatraju dve grupe metodoloških pitanja. Najpre se daje osvrt na istraživanja (ne)pouzdanosti čoveka u upravljačkom lancu, a zatim se sistematizuju bazni principi razvoja Ekspertnih sistema za planiranje i upravljanje u oblasti zaštite od voda. Sektor voda jedne države, ukoliko zaista želi da na savremen i pouzdan način rešava probleme blagovremene pripreme sistema za zaštitu od poplava, kao i da odbranu od poplava sprovodi na najpouzdaniji upravljački način - u obavezi je da što pre pristupi razvoju ES, najpre na slivovima koji su najugroženiji i upravljački najosetljiviji. Ekspertni sistemi u oblasti zaštite od voda omogućavaju da se njima pouzdano rešava čitav spektar veoma važnih problema u oblasti zaštite od štetnog delovanja voda: dijagnostika stanja ugroženosti od povodanja, optimalno planiranje složenih sistema zaštite, estimacija / predviđanje razvoja hidroloških procesa, interpretacija rezultata osmatranja tokom ekstremnih hidroloških stanja, provera, održavanje i verifikacija pouzdanosti sistema zaštite, najpouzdanije odlučivanje u kriznim upravljačkim situacijama, obučavanje, optimalno operativno upravljanje tokom odbrane od poplava.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Expert system for operational planning and implementation flood control, Ekspertni sistemi za planiranje i operativno sprovođenje odbrane od poplava",
pages = "202-187",
number = "4-6",
volume = "47",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_653"
}
Đorđević, B.,& Dašić, T.. (2015). Expert system for operational planning and implementation flood control. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 47(4-6), 187-202.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_653
Đorđević B, Dašić T. Expert system for operational planning and implementation flood control. in Vodoprivreda. 2015;47(4-6):187-202.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_653 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, "Expert system for operational planning and implementation flood control" in Vodoprivreda, 47, no. 4-6 (2015):187-202,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_653 .

Incorporation of water storage reservoirs into the environment

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Macedonian Committee on Large Dams, 2013)

TY  - CONF
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2013
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2536
AB  - The construction of large dams and creation of water storage reservoirs have significant effect on the environmental and social surrounding. Although these impacts have been recognized in the first stage of modern dam construction period (period after Second World War), in the last decades they have become among the most debatable and for public opinion significant effects of large dams. Water storage reservoirs are irreplaceable element of complex water resources systems, particularly having in mind climate changes - shorter and more intense rainy periods with floods threatening the man and his systems, and long dry periods, when again, due to lack of water, whole ecosystem in endangered, as well as man. Reasons why water storage reservoirs are necessary are described in the paper. Main positive and negative impacts of reservoirs on the environment are analyzed and measures for neutralization, mitigation or compensation of negative impacts are summarized.
PB  - Macedonian Committee on Large Dams
C3  - Proceedings Third Congress on Dams, Struga
T1  - Incorporation of water storage reservoirs into the environment
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2536
ER  - 
@conference{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2013",
abstract = "The construction of large dams and creation of water storage reservoirs have significant effect on the environmental and social surrounding. Although these impacts have been recognized in the first stage of modern dam construction period (period after Second World War), in the last decades they have become among the most debatable and for public opinion significant effects of large dams. Water storage reservoirs are irreplaceable element of complex water resources systems, particularly having in mind climate changes - shorter and more intense rainy periods with floods threatening the man and his systems, and long dry periods, when again, due to lack of water, whole ecosystem in endangered, as well as man. Reasons why water storage reservoirs are necessary are described in the paper. Main positive and negative impacts of reservoirs on the environment are analyzed and measures for neutralization, mitigation or compensation of negative impacts are summarized.",
publisher = "Macedonian Committee on Large Dams",
journal = "Proceedings Third Congress on Dams, Struga",
title = "Incorporation of water storage reservoirs into the environment",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2536"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2013). Incorporation of water storage reservoirs into the environment. in Proceedings Third Congress on Dams, Struga
Macedonian Committee on Large Dams..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2536
Dašić T, Đorđević B. Incorporation of water storage reservoirs into the environment. in Proceedings Third Congress on Dams, Struga. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2536 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Incorporation of water storage reservoirs into the environment" in Proceedings Third Congress on Dams, Struga (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2536 .

Incorporation of water storage reservoirs into the environment

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Faculty of Civil Engineering - Skopje, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2013
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2575
AB  - The construction of large dams and creation of water storage reservoirs have significant effect on the environmental and social surrounding. Although these impacts have been recognized in the first stage of modern dam construction period (period after Second World War), in the last decades they have become among the most debatable and for public opinion significant effects of the large dams. Water storage reservoirs are irreplaceable element of complex water resources systems, particularly having in mind climate changes - shorter and more intense rainy periods with floods threatening the man and his systems and long dry periods, when again, due to lack of water, whole ecosystem is endangered, as well as man. Reasons why water storage reservoirs are necessary are described in the paper. Main positive and negative impacts of reservoirs on the environment are analyzed and measures for neutralization, mitigation or compensation of negative impacts are summarized.
PB  - Faculty of Civil Engineering - Skopje
T2  - Scientific Journal of Civil Engineering
T1  - Incorporation of water storage reservoirs into the environment
EP  - 16
IS  - 2
SP  - 7
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2575
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2013",
abstract = "The construction of large dams and creation of water storage reservoirs have significant effect on the environmental and social surrounding. Although these impacts have been recognized in the first stage of modern dam construction period (period after Second World War), in the last decades they have become among the most debatable and for public opinion significant effects of the large dams. Water storage reservoirs are irreplaceable element of complex water resources systems, particularly having in mind climate changes - shorter and more intense rainy periods with floods threatening the man and his systems and long dry periods, when again, due to lack of water, whole ecosystem is endangered, as well as man. Reasons why water storage reservoirs are necessary are described in the paper. Main positive and negative impacts of reservoirs on the environment are analyzed and measures for neutralization, mitigation or compensation of negative impacts are summarized.",
publisher = "Faculty of Civil Engineering - Skopje",
journal = "Scientific Journal of Civil Engineering",
title = "Incorporation of water storage reservoirs into the environment",
pages = "16-7",
number = "2",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2575"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2013). Incorporation of water storage reservoirs into the environment. in Scientific Journal of Civil Engineering
Faculty of Civil Engineering - Skopje., 2(2), 7-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2575
Dašić T, Đorđević B. Incorporation of water storage reservoirs into the environment. in Scientific Journal of Civil Engineering. 2013;2(2):7-16.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2575 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Incorporation of water storage reservoirs into the environment" in Scientific Journal of Civil Engineering, 2, no. 2 (2013):7-16,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2575 .

Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2133
AB  - Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena – povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja – postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od
poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i
najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat ’Upravljanje
akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice’. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg
upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u
akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.
AB  - As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a
part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that
design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/reduction of flood wave. The model defines the most
appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.
PB  - Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje
T2  - Vodoprivreda
T1  - Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici
T1  - Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control - on the example of Trebišnjica hydrosystem
EP  - 58
IS  - 255-257
SP  - 43
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena – povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja – postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od
poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i
najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat ’Upravljanje
akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice’. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg
upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u
akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja., As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a
part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that
design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/reduction of flood wave. The model defines the most
appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.",
publisher = "Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici, Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control - on the example of Trebišnjica hydrosystem",
pages = "58-43",
number = "255-257",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133"
}
Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici. in Vodoprivreda
Srpsko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje., 44(255-257), 43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133
Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici. in Vodoprivreda. 2012;44(255-257):43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru hidroenergetskog sistema na Trebišnjici" in Vodoprivreda, 44, no. 255-257 (2012):43-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2133 .

Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/473
AB  - As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/ reduction of flood wave. The model defines the most appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria.
AB  - Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena - povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja - postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat 'Upravljanje akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice'. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem
T1  - Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru Hidroenergetskog sistema na Trebišnjici
EP  - 58
IS  - 1-3
SP  - 43
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "As a consequence of the more extreme hydrological phenomena (increasing of high water and reduction of low water regimes and extension of their duration) water storage reservoirs get demanding requirements to be used for active defense against flooding and to improve the low water regimes. The possibilities for better flood control in multipurpose systems with water storage reservoirs through the development of Estimation block and better control algoritam in Control decision-making block are analyzed in the paper. As a part of modernization of management process for Trebišnjica Hydrosystem a 'Management of water storage reservoirs and hydropower plants of Trebišnjica Hydrosystem' was prepared. An important part of that design is mathematical simulation model in the period of high water flows which gives the best solution, according to the criterion of maksimal transformation/ reduction of flood wave. The model defines the most appropriate conditions in the reservoirs during the year, enabling the optimization of long-term management of the water supply and energy criteria., Postepeno pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena - povećanje talasa velikih voda i smanjenje malih voda i produženje njihovog trajanja - postavlja sve zahtevnije uslove da se akumulacije koriste za aktivnu odbranu od poplava i za poboljšanje režima malih voda. Zbog toga je i pred višenamensko-hidroenergetskim sistemom Trebišnjica postavljen zadatak da pored povećanja energetske efektivnosti ostvari u operativnom radu i najefikasniju aktivnu odbranu od poplava grada Trebinja. U procesu upravljačke kibernetizacije Sistema na Trebišnjici (HET-a), čiji je cilj poboljšanje ukupne efektivnosti tog sistema, urađen je projekat 'Upravljanje akumulacijama i hidroelektranama sistema Trebišnjice'. Važan deo tog projekta je matematički simulaciono-optimizacioni model upravljanja akumulacijama u periodu velikih voda koji daje predlog najpovoljnijeg upravljanja, po kriterijumu ostvarivanja najveće transformacije poplavnog talasa. Model omogućava određivanje i upravljački najpovoljnijih stanja u akumulacijama tokom godine, čime se optimizira i dugoročno upravljanje po vodoprivrednim i energetskim kriterijumima i ostvaruje najbolja zaštita grada Trebinja.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem, Povećanje efikasnosti upravljanja akumulacijama u periodu odbrane od poplava - na primeru Hidroenergetskog sistema na Trebišnjici",
pages = "58-43",
number = "1-3",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473"
}
Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 44(1-3), 43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473
Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem. in Vodoprivreda. 2012;44(1-3):43-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Increase of the effectiveness of the reservoirs during the flood control: On the example of Trebišnjica Hydrosystem" in Vodoprivreda, 44, no. 1-3 (2012):43-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_473 .

Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river

Milanović, Petar; Glišić, Radmilo; Đorđević, Branislav; Dašić, Tina; Sudar, Nedeljko

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Milanović, Petar
AU  - Glišić, Radmilo
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
AU  - Sudar, Nedeljko
PY  - 2012
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/433
AB  - The Trebišnjica Hydrosystem is one of the most complex development projects in that part of Europe known as the Dinaric Karst area. In this area, water is the only important and valuable natural resource and base for regional economic development. However, the proper planning and construction of water resource systems in any karst region, including Eastern Herzegovina, contains an inherent risk component. Situated in the area of Eastern Herzegovina, the Trebišnjica Hydrosystem consists of seven dams, six artificial reservoirs, six tunnels, and four channels. The ultimate aim of the Hydrosystem is to provide multi-purpose use of water resources from an elevation of 900 m a.s.l. to the sea level. Upon full completion, the natural regime of surface and groundwater will be completely changed on both a local and regional scale. The important issue for the future is how to keep the balance between the necessity for regional development and the preservation of the unpredictable and complex ecological system of Eastern Herzegovina. Construction of the Trebišnjica Hydrosystem started in 1959. A large part of the Hydrosystem is already operational. After many years pending the construction of the final stage of the Trebišnjca Hydrosystem, the so called 'Upper Horizons' have just started. The key structures of the 'Upper Horizons' are: PP Dabar, PP Nevesinje and PP Bileća, including the reservoirs Zalomka and Nevesinje. The main purpose of this part of the Trebišnjica Hydrosystem is socio-economic development of this area of Eastern Herzegovina (Nevesinje, Dabar, Stolac and Dubrave areas). To achieve this goal, the optimal use of regional water resources is necessary i.e. the Hydrosystem requires the transfer of 30% of water from the catchments of the Buna, Bunica and Bregava springs (Neretva River) to the direction of the already operational part of the Hydrosystem (Trebišnjica River catchment). The main natural properties of these springs are: Buna: Qmi^SnrVs, Qmax=380 m3/s, Qav=24 m3/s; Bunica: Qmin=0.72 m3/s, Qmax=207 m3/s, Qav=21 m3/s; Bregava: Qmin=0.4 m3/s, Qmax=59 m3/s, Qav=17.5 m3/s. After the transferred waters are used at the power-plants Trebinje 1, Trebinje 2 and Čapljina, it then has to be returned to the Neretva River to a point upstream of Metković town. The quantity of transferred waters is ten time less than Neretva average annual flow upstream from the confluence Neretva / Buna River. From the very beginning appears the crucial question of the possible environmental impact as a consequence of these changes to the natural water regime in the area of the 'Upper Horizons' and the previously mentioned springs. Changes in the flow regime of springs as a consequence of water re-routing in other directions often creates conflicts between the owners of reservoirs and the users of springs, particularly if it is a transboundary problem. To avoid possible conflicts, and to provide the sustainable and peaceful management of transboundary waters the designers of the Hydrosystem undertook a series of long lasting and complex hydrogeological/hydrological investigation programmes with the close co-operation of a wide spectrum of scientists and engineers. As often as possible, analyses included the application of a few independent mathematical models adapted to the complicated nature of the karst area (1985, 2003/04 and 2009). All hydrogeological and hydrological analyses and applied mathematical models confirmed that the integrity of the Buna, Bunica and Bregava springs would not be endangered as a result of part of its water being re­routed in the direction of the Trebišnjica catchment. Results of all analyses confirmed that the consequences of water transfer would be negligible on the Buna Spring discharge and without any practical negative consequence. In the case of the Bunica Spring the maximal flow (high precipitation period of year) would be reduced to about 70%, however in the period of low flow (dry period of year) a negative influence of water transfer is not possible. A similar result is applicable in the case of the Bregava sinking river. During operation of PP Dabar, as part of the 'Upper Horizons', a considerable decrease of the Bregava flow is to be expected as a consequence during the high precipitation period. This means that extreme flows (floods) in the Stolac urban area would be eliminated. According to the design solutions, the geotechnical measures are foreseen to improve water-tightness of the Bregava river bed, with the consequence that the flow in the dry period in the area of Stolac town, would increase to 3 to 5 times of that in its natural condition. At the same time, this improvement of the minimal flow of the Bregava would have a positive influence on the critical minimal inflow into the Hutovo Blato Nature Park. In most instances, the impact of the 'Upper Horizons' is positive, offering irrigation, flood reduction, water supply improvement, power production, infrastructure improvement, increasing of minimal river flow, reduction of deforestation, recreation and many secondary benefits. As a consequence of any human activities and engineering construction in karst areas, some negative impacts are unavoidable. However, the major aim in the planning of the entire Trebišnjica Hydrosystem is to minimize the negative and to maximize the positive environmental impacts.
AB  - Vodoprivredni 'Hidrosistem Trebišnjica', planiran kao sistem u etapnom razvoju, ušao je u završnu etapu izgradnjom Gornjih horizonta. Na taj način sistem postaje jedan od najvećih integralnih razvojnih projekata u ovom delu Evrope, sa brojnim ekonomsko-razvojnim, socijalnim, vodoprivrednim, energetskim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Pošto se sistem realizuje u jednom od najizraženijih karstnih područja Dinarida, jedno od centralnih pitanja koja su postavljena u fazi njegovog planiranja je pitanje hidroloških i ekoloških uticaja tog sistema na reke Bunu, Bunicu i Bregavu, ekološki veoma značajne pritoke reke Neretve. To pitanje je odavno fokusirano i u javnosti, sa zahtevom da se detaljno ispita uticaj sistema na vodne režime pomenutih vodotoka, posebno u periodu malih voda. U članku su, pored rezultata višegodišnjih istraživanja i analiza, prikazani ključni rezultati sudije iz 2009. (Energoprojekt Beograd i Zavod za vodoprivredu, Bijeljina). Nakon analize padavina, hidrogeoloških fenomena pravaca kretanja podzemnih voda i analiza hidroloških serija dnevnih protoka, urađeni su matematički modeli (klasa ARMA modela, homomorfne simulacije), koji pokazuju da se mogu uspostaviti vrlo pouzdane matematičke zavisnosti između dnevnih protoka na kontrolnim profilima na pomenute tri reke (tražena veličina), dnevnih padavina u pojedinim hidrogeološkim zonama i protoka u više uzastopnih prethodnih dana na pojedinim hidrološkim profilima. Vrlo visoki koeficijenti korelacije (0,96÷0,99) modeliranjem dobijenih i izmerenih vrednosti dnevnih protoka na pomenute tri reke pokazuju da se vrlo pouzdano može apriorno predvideti kakvi se hidrološki uticaji mogu očekivati nakon realizacije Gornjih horizonata (akumulacije, kanalske i tunelske derivacije). Zaključuje se da se velike i srednje vode smanjuju, jer se deo protoka akumuliše i usmerava prema već izgrađenom delu Hidrosistema Trebišnjica. Projektom Gornjih horizonata planira se prevođenje oko 30% (20 m3/s) voda slivova Bune i Bregave u već izgrađeni deo Hidrosistema Trebišnjica. To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji prirodni proticaj Neretve u Mostara (197,4 m3/s). To je manje je i od najmanje izmerenih proticaja Neretve u Mostaru (32 m3/s) s tim što tada (sušni period) na Gornjim horizontima nema vode za prevođenje. U tom periodu dotok u Neretvu sa područja Gornjih horizonata je takođe deset puta manji od proticaja Neretve. Interesantan je i podatak da je srednji godišnji prirodni proticaj Neretve, neposredno nizvodno od ušća Bune, 250,7 m3/s (Pavlović M. & Pavlović M.) što je dvanaest puta više od količina planiranih za prevođenje. Prema 'Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH' (1994) Qsr kod Žitomislića je 233 m3/s što je takođe u granicama gore pomenutih odnosa. Nakon energetskog iskorišćenja prevedenih voda na postojećim elektranama (HE Trebinje 1, HE Trebinje 2 i PHE Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Akumulacije Gornjih horizonata (Zalomka i Nevesinje) omogućuju da se u slučajevima ekstremnih padavina ublaži poplavni talas na podračju Čapljine i Metkovića, a u sušnom periodu povećaju protoci Neretve u Metkoviću i nizvodno. Nakon izgradnje Gornjih horizonata oko 65% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može uticati bilo kakvim tehničkim merama. Najvažniji je zaključak da se ne menjaju režimi malih voda, koji su i najvažniji za procenu ekoloških uticaja. Takođe, zaključuje se da se male vode Bregave na potezu kroz Stolac mogu poboljšati odgovarajućim geotehničkim merama regulacije korita, sprečavanjem poniranja u karstifikovanom koritu upravo u toj zoni. Smanjenja velikih voda razmatranih pritoka Neretve se može tretirati kao pozitivan uticaj sistema Gornjih horizonata, jer se za toliko smanjuje povodanj u donjem toku Neretve.Opšti zaključak je da su hidrološki i ekološki uticaji planiranog sistem Gornji horizonti bitno i preovlađujuće pozitivni i da se sa određenim radovima režimi malih voda mogu i poboljšati na Bregavi u urbanom delu Stoca.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river
T1  - Uticaj delimičnog prevođenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice
EP  - 23
IS  - 1-3
SP  - 3
VL  - 44
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433
ER  - 
@article{
author = "Milanović, Petar and Glišić, Radmilo and Đorđević, Branislav and Dašić, Tina and Sudar, Nedeljko",
year = "2012",
abstract = "The Trebišnjica Hydrosystem is one of the most complex development projects in that part of Europe known as the Dinaric Karst area. In this area, water is the only important and valuable natural resource and base for regional economic development. However, the proper planning and construction of water resource systems in any karst region, including Eastern Herzegovina, contains an inherent risk component. Situated in the area of Eastern Herzegovina, the Trebišnjica Hydrosystem consists of seven dams, six artificial reservoirs, six tunnels, and four channels. The ultimate aim of the Hydrosystem is to provide multi-purpose use of water resources from an elevation of 900 m a.s.l. to the sea level. Upon full completion, the natural regime of surface and groundwater will be completely changed on both a local and regional scale. The important issue for the future is how to keep the balance between the necessity for regional development and the preservation of the unpredictable and complex ecological system of Eastern Herzegovina. Construction of the Trebišnjica Hydrosystem started in 1959. A large part of the Hydrosystem is already operational. After many years pending the construction of the final stage of the Trebišnjca Hydrosystem, the so called 'Upper Horizons' have just started. The key structures of the 'Upper Horizons' are: PP Dabar, PP Nevesinje and PP Bileća, including the reservoirs Zalomka and Nevesinje. The main purpose of this part of the Trebišnjica Hydrosystem is socio-economic development of this area of Eastern Herzegovina (Nevesinje, Dabar, Stolac and Dubrave areas). To achieve this goal, the optimal use of regional water resources is necessary i.e. the Hydrosystem requires the transfer of 30% of water from the catchments of the Buna, Bunica and Bregava springs (Neretva River) to the direction of the already operational part of the Hydrosystem (Trebišnjica River catchment). The main natural properties of these springs are: Buna: Qmi^SnrVs, Qmax=380 m3/s, Qav=24 m3/s; Bunica: Qmin=0.72 m3/s, Qmax=207 m3/s, Qav=21 m3/s; Bregava: Qmin=0.4 m3/s, Qmax=59 m3/s, Qav=17.5 m3/s. After the transferred waters are used at the power-plants Trebinje 1, Trebinje 2 and Čapljina, it then has to be returned to the Neretva River to a point upstream of Metković town. The quantity of transferred waters is ten time less than Neretva average annual flow upstream from the confluence Neretva / Buna River. From the very beginning appears the crucial question of the possible environmental impact as a consequence of these changes to the natural water regime in the area of the 'Upper Horizons' and the previously mentioned springs. Changes in the flow regime of springs as a consequence of water re-routing in other directions often creates conflicts between the owners of reservoirs and the users of springs, particularly if it is a transboundary problem. To avoid possible conflicts, and to provide the sustainable and peaceful management of transboundary waters the designers of the Hydrosystem undertook a series of long lasting and complex hydrogeological/hydrological investigation programmes with the close co-operation of a wide spectrum of scientists and engineers. As often as possible, analyses included the application of a few independent mathematical models adapted to the complicated nature of the karst area (1985, 2003/04 and 2009). All hydrogeological and hydrological analyses and applied mathematical models confirmed that the integrity of the Buna, Bunica and Bregava springs would not be endangered as a result of part of its water being re­routed in the direction of the Trebišnjica catchment. Results of all analyses confirmed that the consequences of water transfer would be negligible on the Buna Spring discharge and without any practical negative consequence. In the case of the Bunica Spring the maximal flow (high precipitation period of year) would be reduced to about 70%, however in the period of low flow (dry period of year) a negative influence of water transfer is not possible. A similar result is applicable in the case of the Bregava sinking river. During operation of PP Dabar, as part of the 'Upper Horizons', a considerable decrease of the Bregava flow is to be expected as a consequence during the high precipitation period. This means that extreme flows (floods) in the Stolac urban area would be eliminated. According to the design solutions, the geotechnical measures are foreseen to improve water-tightness of the Bregava river bed, with the consequence that the flow in the dry period in the area of Stolac town, would increase to 3 to 5 times of that in its natural condition. At the same time, this improvement of the minimal flow of the Bregava would have a positive influence on the critical minimal inflow into the Hutovo Blato Nature Park. In most instances, the impact of the 'Upper Horizons' is positive, offering irrigation, flood reduction, water supply improvement, power production, infrastructure improvement, increasing of minimal river flow, reduction of deforestation, recreation and many secondary benefits. As a consequence of any human activities and engineering construction in karst areas, some negative impacts are unavoidable. However, the major aim in the planning of the entire Trebišnjica Hydrosystem is to minimize the negative and to maximize the positive environmental impacts., Vodoprivredni 'Hidrosistem Trebišnjica', planiran kao sistem u etapnom razvoju, ušao je u završnu etapu izgradnjom Gornjih horizonta. Na taj način sistem postaje jedan od najvećih integralnih razvojnih projekata u ovom delu Evrope, sa brojnim ekonomsko-razvojnim, socijalnim, vodoprivrednim, energetskim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima. Pošto se sistem realizuje u jednom od najizraženijih karstnih područja Dinarida, jedno od centralnih pitanja koja su postavljena u fazi njegovog planiranja je pitanje hidroloških i ekoloških uticaja tog sistema na reke Bunu, Bunicu i Bregavu, ekološki veoma značajne pritoke reke Neretve. To pitanje je odavno fokusirano i u javnosti, sa zahtevom da se detaljno ispita uticaj sistema na vodne režime pomenutih vodotoka, posebno u periodu malih voda. U članku su, pored rezultata višegodišnjih istraživanja i analiza, prikazani ključni rezultati sudije iz 2009. (Energoprojekt Beograd i Zavod za vodoprivredu, Bijeljina). Nakon analize padavina, hidrogeoloških fenomena pravaca kretanja podzemnih voda i analiza hidroloških serija dnevnih protoka, urađeni su matematički modeli (klasa ARMA modela, homomorfne simulacije), koji pokazuju da se mogu uspostaviti vrlo pouzdane matematičke zavisnosti između dnevnih protoka na kontrolnim profilima na pomenute tri reke (tražena veličina), dnevnih padavina u pojedinim hidrogeološkim zonama i protoka u više uzastopnih prethodnih dana na pojedinim hidrološkim profilima. Vrlo visoki koeficijenti korelacije (0,96÷0,99) modeliranjem dobijenih i izmerenih vrednosti dnevnih protoka na pomenute tri reke pokazuju da se vrlo pouzdano može apriorno predvideti kakvi se hidrološki uticaji mogu očekivati nakon realizacije Gornjih horizonata (akumulacije, kanalske i tunelske derivacije). Zaključuje se da se velike i srednje vode smanjuju, jer se deo protoka akumuliše i usmerava prema već izgrađenom delu Hidrosistema Trebišnjica. Projektom Gornjih horizonata planira se prevođenje oko 30% (20 m3/s) voda slivova Bune i Bregave u već izgrađeni deo Hidrosistema Trebišnjica. To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji prirodni proticaj Neretve u Mostara (197,4 m3/s). To je manje je i od najmanje izmerenih proticaja Neretve u Mostaru (32 m3/s) s tim što tada (sušni period) na Gornjim horizontima nema vode za prevođenje. U tom periodu dotok u Neretvu sa područja Gornjih horizonata je takođe deset puta manji od proticaja Neretve. Interesantan je i podatak da je srednji godišnji prirodni proticaj Neretve, neposredno nizvodno od ušća Bune, 250,7 m3/s (Pavlović M. & Pavlović M.) što je dvanaest puta više od količina planiranih za prevođenje. Prema 'Okvirnoj vodoprivrednoj osnovi BiH' (1994) Qsr kod Žitomislića je 233 m3/s što je takođe u granicama gore pomenutih odnosa. Nakon energetskog iskorišćenja prevedenih voda na postojećim elektranama (HE Trebinje 1, HE Trebinje 2 i PHE Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Akumulacije Gornjih horizonata (Zalomka i Nevesinje) omogućuju da se u slučajevima ekstremnih padavina ublaži poplavni talas na podračju Čapljine i Metkovića, a u sušnom periodu povećaju protoci Neretve u Metkoviću i nizvodno. Nakon izgradnje Gornjih horizonata oko 65% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može uticati bilo kakvim tehničkim merama. Najvažniji je zaključak da se ne menjaju režimi malih voda, koji su i najvažniji za procenu ekoloških uticaja. Takođe, zaključuje se da se male vode Bregave na potezu kroz Stolac mogu poboljšati odgovarajućim geotehničkim merama regulacije korita, sprečavanjem poniranja u karstifikovanom koritu upravo u toj zoni. Smanjenja velikih voda razmatranih pritoka Neretve se može tretirati kao pozitivan uticaj sistema Gornjih horizonata, jer se za toliko smanjuje povodanj u donjem toku Neretve.Opšti zaključak je da su hidrološki i ekološki uticaji planiranog sistem Gornji horizonti bitno i preovlađujuće pozitivni i da se sa određenim radovima režimi malih voda mogu i poboljšati na Bregavi u urbanom delu Stoca.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river, Uticaj delimičnog prevođenja voda iz slivova Bune i Bregave u sliv Trebišnjice",
pages = "23-3",
number = "1-3",
volume = "44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433"
}
Milanović, P., Glišić, R., Đorđević, B., Dašić, T.,& Sudar, N.. (2012). Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 44(1-3), 3-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433
Milanović P, Glišić R, Đorđević B, Dašić T, Sudar N. Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river. in Vodoprivreda. 2012;44(1-3):3-23.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433 .
Milanović, Petar, Glišić, Radmilo, Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, Sudar, Nedeljko, "Impacts of partial water re-routing from the Buna and Bregava catchments in the catchment of Trebišnjica river" in Vodoprivreda, 44, no. 1-3 (2012):3-23,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_433 .

Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes

Đorđević, Branislav; Dašić, Tina

(Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Branislav
AU  - Dašić, Tina
PY  - 2011
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/393
AB  - One of the key design decisions when planning water resources systems with water storage reservoirs and water intakes is to define environmental flow that should be discharged downstream. Terms: environmental flow, water resources minimal flow, the necessary flow on the section of river, are described and distinction. On the base on hydrological studies of low flows and morphological-ecological analyses of waterways in our country, as well as the existing methods the authors define a new method appropriate for environmental flow in this region of Europe. Advantages of the model are: (a) ease for application, because it is based on the analysis of monthly low flow, (b) adjusted to life activities of biocenosis in the river biotope (flows are different in the warm and cold part of the year), (c) in the low flow periods those flows are higher than natural flows in the river, so they act as protection of aquatic ecosystems.
AB  - Pri planiranju vodoprivrednih sistema sa akumulacijama i vodozahvatima jedna od ključnih projektnih odluka jeste: koliki protok odabrati kao obavezno ispuštanje iz akumulacije, odnosno nizvodno od vodozahvata. U radu je izvršeno jasno metodološko razgraničenje pojmova: garantovani ekološki protok, protok za vodoprivredne potrebe, potrebno ispuštanje nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata. Analizom metoda koje se koriste u svetu, kao i na bazi hidroloških studija malih voda i morfološko-ekoloških analiza koje su urađene na našim vodotocima, autori su definisali novu metodu za izbor garantovanih ekoloških protoka pri planiranju na ovom prostoru Evrope. Prednosti metode su: (a) jednostavnost primene, jer se zasniva na analizi verovatnoća mesečnih malih voda, (b) prilagođenost životnim aktivnostima biocenoza u rečnom biotopu (protoci su različiti u toplom i hladnom delu godine), (c) u malovodnim periodima ti protoci su veći od protoka koji bi bili u prirodnom stanju, tako da predstavljaju najdelotvorniju zaštitu vodenih ekosistema.
PB  - Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd
T2  - Vodoprivreda
T1  - Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes
T1  - Određivanje potrebnih protoka nizvodno od brana i rečnih vodozahvata
EP  - 164
IS  - 4-6
SP  - 151
VL  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_393
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Branislav and Dašić, Tina",
year = "2011",
abstract = "One of the key design decisions when planning water resources systems with water storage reservoirs and water intakes is to define environmental flow that should be discharged downstream. Terms: environmental flow, water resources minimal flow, the necessary flow on the section of river, are described and distinction. On the base on hydrological studies of low flows and morphological-ecological analyses of waterways in our country, as well as the existing methods the authors define a new method appropriate for environmental flow in this region of Europe. Advantages of the model are: (a) ease for application, because it is based on the analysis of monthly low flow, (b) adjusted to life activities of biocenosis in the river biotope (flows are different in the warm and cold part of the year), (c) in the low flow periods those flows are higher than natural flows in the river, so they act as protection of aquatic ecosystems., Pri planiranju vodoprivrednih sistema sa akumulacijama i vodozahvatima jedna od ključnih projektnih odluka jeste: koliki protok odabrati kao obavezno ispuštanje iz akumulacije, odnosno nizvodno od vodozahvata. U radu je izvršeno jasno metodološko razgraničenje pojmova: garantovani ekološki protok, protok za vodoprivredne potrebe, potrebno ispuštanje nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata. Analizom metoda koje se koriste u svetu, kao i na bazi hidroloških studija malih voda i morfološko-ekoloških analiza koje su urađene na našim vodotocima, autori su definisali novu metodu za izbor garantovanih ekoloških protoka pri planiranju na ovom prostoru Evrope. Prednosti metode su: (a) jednostavnost primene, jer se zasniva na analizi verovatnoća mesečnih malih voda, (b) prilagođenost životnim aktivnostima biocenoza u rečnom biotopu (protoci su različiti u toplom i hladnom delu godine), (c) u malovodnim periodima ti protoci su veći od protoka koji bi bili u prirodnom stanju, tako da predstavljaju najdelotvorniju zaštitu vodenih ekosistema.",
publisher = "Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd",
journal = "Vodoprivreda",
title = "Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes, Određivanje potrebnih protoka nizvodno od brana i rečnih vodozahvata",
pages = "164-151",
number = "4-6",
volume = "43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_393"
}
Đorđević, B.,& Dašić, T.. (2011). Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes. in Vodoprivreda
Jugoslovensko društvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd., 43(4-6), 151-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_393
Đorđević B, Dašić T. Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes. in Vodoprivreda. 2011;43(4-6):151-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_393 .
Đorđević, Branislav, Dašić, Tina, "Method for determining the environmental flow downstream of the dams and water intakes" in Vodoprivreda, 43, no. 4-6 (2011):151-164,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_393 .

Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema

Dašić, Tina; Đorđević, Branislav

(Savez građevinskih inženjera Srbije, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Dašić, Tina
AU  - Đorđević, Branislav
PY  - 2011
UR  - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2585
AB  - U radu je prikazan nov pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema pod pritiskom. Ovaj pristup podrazumeva da se pored pouzdanosti mehaničkih karakteristika elemenata, uzima u obzir i pouzdanost zadovoljavanja hidrauličkih parametara sistema. Metodologija je iskorišćena za formiranje modela NETREL, koji omogućava određivanje pouzdanosti sistema različitih konfiguracija i nivoa složenosti, sa različitim ograničenjima u pogledu hidrauličkih parametara sistema i njihovih vrednosti. Model je analiziran na primeru jednog vodovodnog sistema.
AB  - New methodology for water resources systems reliability evaluation is presented. Proposed methodology considers both: mechanical reliability (probability of pipe failure) and reliability of hydraulic parameters in nodes and links (pressure, velocity). On the base of this methodology NETREL and model was developed. This model is useful for determing reliability of systems with different configurations and complexity. Also, it make possible restriction of various hydraulic parameters and their values. Model was analyzed on a water supply system.
PB  - Savez građevinskih inženjera Srbije
T2  - Građevinski kalendar 2011
T1  - Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema
T1  - New Method for Complex Water Resources Systems Reliability Evaluation
EP  - 317
SP  - 280
VL  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2585
ER  - 
@article{
author = "Dašić, Tina and Đorđević, Branislav",
year = "2011",
abstract = "U radu je prikazan nov pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema pod pritiskom. Ovaj pristup podrazumeva da se pored pouzdanosti mehaničkih karakteristika elemenata, uzima u obzir i pouzdanost zadovoljavanja hidrauličkih parametara sistema. Metodologija je iskorišćena za formiranje modela NETREL, koji omogućava određivanje pouzdanosti sistema različitih konfiguracija i nivoa složenosti, sa različitim ograničenjima u pogledu hidrauličkih parametara sistema i njihovih vrednosti. Model je analiziran na primeru jednog vodovodnog sistema., New methodology for water resources systems reliability evaluation is presented. Proposed methodology considers both: mechanical reliability (probability of pipe failure) and reliability of hydraulic parameters in nodes and links (pressure, velocity). On the base of this methodology NETREL and model was developed. This model is useful for determing reliability of systems with different configurations and complexity. Also, it make possible restriction of various hydraulic parameters and their values. Model was analyzed on a water supply system.",
publisher = "Savez građevinskih inženjera Srbije",
journal = "Građevinski kalendar 2011",
title = "Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema, New Method for Complex Water Resources Systems Reliability Evaluation",
pages = "317-280",
volume = "43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2585"
}
Dašić, T.,& Đorđević, B.. (2011). Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema. in Građevinski kalendar 2011
Savez građevinskih inženjera Srbije., 43, 280-317.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2585
Dašić T, Đorđević B. Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema. in Građevinski kalendar 2011. 2011;43:280-317.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2585 .
Dašić, Tina, Đorđević, Branislav, "Novi pristup pri određivanju pouzdanosti složenih vodoprivrednih sistema" in Građevinski kalendar 2011, 43 (2011):280-317,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2585 .