Приказ основних података о документу
Posledice zemljotresa u Albaniji od 26.11.2019. godine na objekte i infrastrukturu
dc.creator | Nikolić-Brzev, Svetlana | |
dc.creator | Marinković, Marko | |
dc.creator | Milićević, Ivan | |
dc.creator | Blagojević, Nikola | |
dc.creator | Isufi, Brisid | |
dc.date.accessioned | 2021-12-08T08:56:46Z | |
dc.date.available | 2021-12-08T08:56:46Z | |
dc.date.issued | 2020 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-7466-843-6 | |
dc.identifier.uri | https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2462 | |
dc.description.abstract | Pred Vama je publikacija kojom se otvara novo poglavlje u radu Srpskog udruženja za zemljotresno inženjerstvo (SUZI). Za posetu postradalim područjima u Albaniji, trebalo je: da se uopšte dogodi zemljotres, da SUZI shvati i odluči da treba ići kao i da, zahvaljujući Vašim članarinama SUZI bude u stanju da samostalno finansira ekspediciju. Obilazak je bio kratak, ali je obim informacija u ovoj publikaciji impresivan, zahvaljujući izuzetnom zalaganju članova tima, a i ostvarenoj saradnji sa albanskim kolegama čija pomoć je bila od neprocenjivog značaja za uspeh posete. Osim toga, članovi tima su imali prilike da sarađuju i sa kolegama iz Grčke, Velika Britanije, Nepala, Bugarske, i SAD, koji su posetili postradala područja, i sa kojima zajedno pripremaju izveštaj za Earthquake Engineering Research Institute (EERI), u kome SUZI učestvuje kao partner. Zemljotres ovakve magnitude (6.4) i posledica ne očekuje se na teritoriji Srbije, ali su prikupljena iskustva značajna i za našu praksu, sa stanovišta projektovanja, izvođenja i održavanja kao i pripreme društva kako da hitno reaguje, i potom obnovi život na postradalom području. Utisak je da pri toj jačini zemljotresa ipak nije trebalo, niti smelo da dođe do kolapsa objekata i ljudskih žrtava, da su poštovani propisi? S druge strane, puno je primera da su konstrukcije objekata dobro podnele zemljotres, ali su štete na nekonstruktivnim delovima objekata prevelike, što je teret za vlasnike i zajednicu. Dosadašnji koncept propisa, da treba sprečiti kolaps objekata i ljudske žrtve, bez obzira da li će objekat nakon zemljotresa uz sanaciju biti upotrebljiv, više nije dovoljan, nije društveno prihvatljiv. Dolazi vreme da struka sa investitorima i zajednicom dogovara koji je nivo eventualne štete prihvatljiv, da se procene rizici i nađe optimalan balans između troškova građenja i troškova eventualne sanacije jednog dana. Ovo treba imati u vidu u toku čitanja ove publikacije. Ovo je do sada najdetaljnija publikacija SUZI, i prva u seriji publikacija na teme od značaja za teoriju i praksu zemljotresnog inženjerstva. Nadamo se da će buduće publikacije da doprinesu podizanju nivoa svesti i znanja iz oblasti projektovanja i izvođenja konstrukcija za dejstvo zemljotresa, seizmičkog hazarda i rizika, kao i ostalih tema od značaja za članove SUZI i ostale koji su zainteresovani za ovu problematiku. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Srpsko udruženje za zemljotresno inženjerstvo (SUZI-SAEE) | sr |
dc.publisher | Akademska misao, Beograd | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.title | Posledice zemljotresa u Albaniji od 26.11.2019. godine na objekte i infrastrukturu | sr |
dc.type | book | sr |
dc.rights.license | BY-NC-ND | sr |
dc.rights.holder | Srpsko udruženje za zemljotresno inženjerstvo (SUZI-SAEE) | sr |
dc.identifier.fulltext | http://grafar.grf.bg.ac.rs/bitstream/id/9665/Posledice_zemljotresa_u_Albaniji_monografija_e_knjiga.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2462 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |