Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Određivanje hidrauličke efikasnosti turbina se zasniva na pouzdanom poznavanju nekoliko osnovnih hidrauličkih, mašinskih i elektro veličina. Iz ove grupe, protok vode kroz turbinu je veličina koju je najteže pouzdano izmeriti. Merna nesigurnost je uobičajeno veća nego kod merenja ostalih osnovnih veličina. Pored toga, i sama procedura određivanja merne nesigurnosti je složenija, prvenstveno usled kompleksnosti samog mernog procesa ali i zbog specifičnosti hidrauličkih uslova na mernim mestima. U okviru analize uticaja kosog dostrujavanje i plana revitalizacije cevnih agregata na HE Đerdap 2, a sa ciljem bolje procene hidrauličke efikasnosti turbina, projektovan je i primenjen inovativni sistem za posredno merenje protoka. Merni sistem se koristi za određivanje protoka primenom metode Brzina – Proticajni presek i može se postaviti na ulazu u turbinu, uzvodno od grube rešetke. Okosnicu sistema čini 15 elektromagnetnih senzora sve tri komponente brzina, horizontalno postavljenih na čeličn...i ram koji se proteže celom širinom proticajnog preseka. Ram se podiže po celoj visini proticajnog preseka kako bi se uz pomoć EM senzora i dva redudantna akustična Dopler senzora, mapiralo celo polje brzina. Položaj rama se prati pomoću dva enkodera, dok se dva senzora pritiska koriste za merenje dubine vode. Merenja su sinhronizovana sa lokalnim SCADA sistemom, tako da se u post procesiranju – odnosno u konačnoj proceni protoka, koriste i odgovarajući podaci o radu turbine. Merni sistem je korišćen u dva režima rada: inkrementalnom, sporijem ali veće tačnosti i kontinualnom. Imajući u vidu specifičnosti ova dva režima snimanja polja brzina, samog mernog sistema sa novorazvijenim EM senzorima, kao i hidrauličkih uslova, razvijena je adekvatna procedura za procenu nesigurnosti izmerenog protoka. U ovom radu je prikazana merna metoda i dati su neki rezultati merenja na agregatima HE „Đerdap 2“.
Ključne reči:
Merenja protoka / Merenje brzine / Merna nesigurnost / Elektromagnetni senzori / HidroelektraneIzvor:
Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju, 2021, 222-239Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, Beograd
Kolekcije
Institucija/grupa
GraFarTY - CONF AU - Prodanović, Dušan AU - Ivetić, Damjan AU - Vojt, Predrag PY - 2021 UR - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2497 AB - Određivanje hidrauličke efikasnosti turbina se zasniva na pouzdanom poznavanju nekoliko osnovnih hidrauličkih, mašinskih i elektro veličina. Iz ove grupe, protok vode kroz turbinu je veličina koju je najteže pouzdano izmeriti. Merna nesigurnost je uobičajeno veća nego kod merenja ostalih osnovnih veličina. Pored toga, i sama procedura određivanja merne nesigurnosti je složenija, prvenstveno usled kompleksnosti samog mernog procesa ali i zbog specifičnosti hidrauličkih uslova na mernim mestima. U okviru analize uticaja kosog dostrujavanje i plana revitalizacije cevnih agregata na HE Đerdap 2, a sa ciljem bolje procene hidrauličke efikasnosti turbina, projektovan je i primenjen inovativni sistem za posredno merenje protoka. Merni sistem se koristi za određivanje protoka primenom metode Brzina – Proticajni presek i može se postaviti na ulazu u turbinu, uzvodno od grube rešetke. Okosnicu sistema čini 15 elektromagnetnih senzora sve tri komponente brzina, horizontalno postavljenih na čelični ram koji se proteže celom širinom proticajnog preseka. Ram se podiže po celoj visini proticajnog preseka kako bi se uz pomoć EM senzora i dva redudantna akustična Dopler senzora, mapiralo celo polje brzina. Položaj rama se prati pomoću dva enkodera, dok se dva senzora pritiska koriste za merenje dubine vode. Merenja su sinhronizovana sa lokalnim SCADA sistemom, tako da se u post procesiranju – odnosno u konačnoj proceni protoka, koriste i odgovarajući podaci o radu turbine. Merni sistem je korišćen u dva režima rada: inkrementalnom, sporijem ali veće tačnosti i kontinualnom. Imajući u vidu specifičnosti ova dva režima snimanja polja brzina, samog mernog sistema sa novorazvijenim EM senzorima, kao i hidrauličkih uslova, razvijena je adekvatna procedura za procenu nesigurnosti izmerenog protoka. U ovom radu je prikazana merna metoda i dati su neki rezultati merenja na agregatima HE „Đerdap 2“. PB - Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, Beograd C3 - Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju T1 - Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode EP - 239 SP - 222 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2497 ER -
@conference{ author = "Prodanović, Dušan and Ivetić, Damjan and Vojt, Predrag", year = "2021", abstract = "Određivanje hidrauličke efikasnosti turbina se zasniva na pouzdanom poznavanju nekoliko osnovnih hidrauličkih, mašinskih i elektro veličina. Iz ove grupe, protok vode kroz turbinu je veličina koju je najteže pouzdano izmeriti. Merna nesigurnost je uobičajeno veća nego kod merenja ostalih osnovnih veličina. Pored toga, i sama procedura određivanja merne nesigurnosti je složenija, prvenstveno usled kompleksnosti samog mernog procesa ali i zbog specifičnosti hidrauličkih uslova na mernim mestima. U okviru analize uticaja kosog dostrujavanje i plana revitalizacije cevnih agregata na HE Đerdap 2, a sa ciljem bolje procene hidrauličke efikasnosti turbina, projektovan je i primenjen inovativni sistem za posredno merenje protoka. Merni sistem se koristi za određivanje protoka primenom metode Brzina – Proticajni presek i može se postaviti na ulazu u turbinu, uzvodno od grube rešetke. Okosnicu sistema čini 15 elektromagnetnih senzora sve tri komponente brzina, horizontalno postavljenih na čelični ram koji se proteže celom širinom proticajnog preseka. Ram se podiže po celoj visini proticajnog preseka kako bi se uz pomoć EM senzora i dva redudantna akustična Dopler senzora, mapiralo celo polje brzina. Položaj rama se prati pomoću dva enkodera, dok se dva senzora pritiska koriste za merenje dubine vode. Merenja su sinhronizovana sa lokalnim SCADA sistemom, tako da se u post procesiranju – odnosno u konačnoj proceni protoka, koriste i odgovarajući podaci o radu turbine. Merni sistem je korišćen u dva režima rada: inkrementalnom, sporijem ali veće tačnosti i kontinualnom. Imajući u vidu specifičnosti ova dva režima snimanja polja brzina, samog mernog sistema sa novorazvijenim EM senzorima, kao i hidrauličkih uslova, razvijena je adekvatna procedura za procenu nesigurnosti izmerenog protoka. U ovom radu je prikazana merna metoda i dati su neki rezultati merenja na agregatima HE „Đerdap 2“.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, Beograd", journal = "Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju", title = "Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode", pages = "239-222", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2497" }
Prodanović, D., Ivetić, D.,& Vojt, P.. (2021). Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode. in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet, Beograd., 222-239. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2497
Prodanović D, Ivetić D, Vojt P. Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode. in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju. 2021;:222-239. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2497 .
Prodanović, Dušan, Ivetić, Damjan, Vojt, Predrag, "Odredjivanje protoka na prilazima cevnih turbina uz pomoć EM senzora brzine: Prikaz merne metode" in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju (2021):222-239, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2497 .