Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja
Аутори
Govedarica, OgnjenStanić, Filip
Ranđelović, Anja
Остала ауторства
Jaćimović, NenadPlavšić, Jasna
Конференцијски прилог (Радна верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Prirodom inspirisana rešenja za cilj imaju unapređivanje kvaliteta života u urbanim sredinama pospešivanjem biodiverziteta. Mnoga od ovih rešenja, kao što su zeleni krovovi i biofiltri, su takođe zanimljiva u pogledu smanjivanja i prečišćavanja kišnog oticaja u gradovima. S obzirom da se zasnivaju na procesu infiltracije, za procenu uticaja ovakvih rešenja na urbane (pod)slivove neophodno je koristiti fizički zasnovane i efikasne modele padavine-oticaj. U literaturi se može naći veliki broj modela različitih nivoa kompleksnosti i efikasnosti, pri čemu je neophodno naći kompromisno rešenje. U ovom radu su analizirana dva numerička modela zasnovana na rešavanju Richards-ove jednačine koji spadaju u grupu fiziči zasnovanih. Jedan od modela je standardna implicitna numerička shema, dok drugi koristi Ross (2003)-ovo eksplicitno numeričko rešenje. Modeli su testirana na eksperimentalnim podacima prikupljenim sa zelenog krova “Green Wave” i biofiltra na Univerzitetu Monash, a rezultati oba mo...dela su poređeni međusobno u pogledu tačnosti i efikasnosti, a zatim i sa merenim vrednostima dreniranog oticaja. U slučaju zelenog krova gornji granični uslov je mereni intenzitet kiše a donji je slobodno dreniranje, dok se u slučaju biofiltra na gornjoj granici zadaje mereni ulazni fluks a na donjoj nulta vrednost kapilarnog potencijala. Zadati granični uslovi uzrokuju tečenje kroz nezasićeni supstrat zelenog krova, dok kod biofiltra dolazi i do potpunog zasićenja filterskog sloja. Implicitno i eksplicitno numeričko rešenje daju gotovo identične rezultate sa zanemarljivom greškom u bilansu, dok je eksplicitno rešenje skoro 3 puta efikasnije. Takođe, slaganje modeliranih i izmerenih vrednosti oticaja je zadovoljavajuće, pri čemu Nash-Sutcliffe koeficijent iznosi 0.91 u slučaju zelenog krova, odnosno 0.93 u slučaju biofiltra.
Кључне речи:
infiltracija, numeričko modeliranje, zeleni krov, biofilterИзвор:
Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju, 2021, 395-410Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet
Финансирање / пројекти:
- Мерење и моделирање физичких, хемијских, биолошких и морфодинамичких параметара река и водних акумулација (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-37009)
- Системи за одвођење кишних вода као део урбане и саобраћајне инфраструктуре (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-37010)
Колекције
Институција/група
GraFarTY - CONF AU - Govedarica, Ognjen AU - Stanić, Filip AU - Ranđelović, Anja PY - 2021 UR - https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/2481 AB - Prirodom inspirisana rešenja za cilj imaju unapređivanje kvaliteta života u urbanim sredinama pospešivanjem biodiverziteta. Mnoga od ovih rešenja, kao što su zeleni krovovi i biofiltri, su takođe zanimljiva u pogledu smanjivanja i prečišćavanja kišnog oticaja u gradovima. S obzirom da se zasnivaju na procesu infiltracije, za procenu uticaja ovakvih rešenja na urbane (pod)slivove neophodno je koristiti fizički zasnovane i efikasne modele padavine-oticaj. U literaturi se može naći veliki broj modela različitih nivoa kompleksnosti i efikasnosti, pri čemu je neophodno naći kompromisno rešenje. U ovom radu su analizirana dva numerička modela zasnovana na rešavanju Richards-ove jednačine koji spadaju u grupu fiziči zasnovanih. Jedan od modela je standardna implicitna numerička shema, dok drugi koristi Ross (2003)-ovo eksplicitno numeričko rešenje. Modeli su testirana na eksperimentalnim podacima prikupljenim sa zelenog krova “Green Wave” i biofiltra na Univerzitetu Monash, a rezultati oba modela su poređeni međusobno u pogledu tačnosti i efikasnosti, a zatim i sa merenim vrednostima dreniranog oticaja. U slučaju zelenog krova gornji granični uslov je mereni intenzitet kiše a donji je slobodno dreniranje, dok se u slučaju biofiltra na gornjoj granici zadaje mereni ulazni fluks a na donjoj nulta vrednost kapilarnog potencijala. Zadati granični uslovi uzrokuju tečenje kroz nezasićeni supstrat zelenog krova, dok kod biofiltra dolazi i do potpunog zasićenja filterskog sloja. Implicitno i eksplicitno numeričko rešenje daju gotovo identične rezultate sa zanemarljivom greškom u bilansu, dok je eksplicitno rešenje skoro 3 puta efikasnije. Takođe, slaganje modeliranih i izmerenih vrednosti oticaja je zadovoljavajuće, pri čemu Nash-Sutcliffe koeficijent iznosi 0.91 u slučaju zelenog krova, odnosno 0.93 u slučaju biofiltra. PB - Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet C3 - Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju T1 - Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja EP - 410 SP - 395 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2481 ER -
@conference{ author = "Govedarica, Ognjen and Stanić, Filip and Ranđelović, Anja", year = "2021", abstract = "Prirodom inspirisana rešenja za cilj imaju unapređivanje kvaliteta života u urbanim sredinama pospešivanjem biodiverziteta. Mnoga od ovih rešenja, kao što su zeleni krovovi i biofiltri, su takođe zanimljiva u pogledu smanjivanja i prečišćavanja kišnog oticaja u gradovima. S obzirom da se zasnivaju na procesu infiltracije, za procenu uticaja ovakvih rešenja na urbane (pod)slivove neophodno je koristiti fizički zasnovane i efikasne modele padavine-oticaj. U literaturi se može naći veliki broj modela različitih nivoa kompleksnosti i efikasnosti, pri čemu je neophodno naći kompromisno rešenje. U ovom radu su analizirana dva numerička modela zasnovana na rešavanju Richards-ove jednačine koji spadaju u grupu fiziči zasnovanih. Jedan od modela je standardna implicitna numerička shema, dok drugi koristi Ross (2003)-ovo eksplicitno numeričko rešenje. Modeli su testirana na eksperimentalnim podacima prikupljenim sa zelenog krova “Green Wave” i biofiltra na Univerzitetu Monash, a rezultati oba modela su poređeni međusobno u pogledu tačnosti i efikasnosti, a zatim i sa merenim vrednostima dreniranog oticaja. U slučaju zelenog krova gornji granični uslov je mereni intenzitet kiše a donji je slobodno dreniranje, dok se u slučaju biofiltra na gornjoj granici zadaje mereni ulazni fluks a na donjoj nulta vrednost kapilarnog potencijala. Zadati granični uslovi uzrokuju tečenje kroz nezasićeni supstrat zelenog krova, dok kod biofiltra dolazi i do potpunog zasićenja filterskog sloja. Implicitno i eksplicitno numeričko rešenje daju gotovo identične rezultate sa zanemarljivom greškom u bilansu, dok je eksplicitno rešenje skoro 3 puta efikasnije. Takođe, slaganje modeliranih i izmerenih vrednosti oticaja je zadovoljavajuće, pri čemu Nash-Sutcliffe koeficijent iznosi 0.91 u slučaju zelenog krova, odnosno 0.93 u slučaju biofiltra.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet", journal = "Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju", title = "Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja", pages = "410-395", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2481" }
Govedarica, O., Stanić, F.,& Ranđelović, A.. (2021). Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja. in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju Univerzitet u Beogradu – Građevinski fakultet., 395-410. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2481
Govedarica O, Stanić F, Ranđelović A. Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja. in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju. 2021;:395-410. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2481 .
Govedarica, Ognjen, Stanić, Filip, Ranđelović, Anja, "Fizički zasnovano modeliranje infiltracije kod prirodom inspirisanih rešenja" in Zbornik radova 19. naučnog savetovanja Srpskog društva za hidraulička istraživanja i Srpskog društva za hidrologiju (2021):395-410, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_2481 .