dc.creator | Vasilić, Željko | |
dc.creator | Stanić, Miloš | |
dc.creator | Ivetić, Damjan | |
dc.date.accessioned | 2023-10-17T11:38:25Z | |
dc.date.available | 2023-10-17T11:38:25Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.uri | https://grafar.grf.bg.ac.rs/handle/123456789/3225 | |
dc.description.abstract | Sektorizacija odnosno podela vodovodne mreže na osnovne zone bilansiranja (eng. District Meter Areas – DMAs) predstavlja najisplativiju i opšte prihvaćenu strategiju za kontrolu vodnog bilansa, pritisaka i smanjenje gubitaka u mreži. Izbor zona bilansiranja nije jednoznačan zbog čega je identifikacija njihovog optimalnog rasporeda u mreži izuzetno zahtevan zadatak, naročito u slučaju postojećih distributivnih sistema. Pored osnovnih kriterijuma (npr. veličina zona i dužina mreže) postupak sektorizacije treba da obuhvati i dodatne „lokalne“ kriterijume specifične za mrežu koja se razmatra kao što su minimalni broj dovoda, zadovoljenje protivpožarnog opterećenja itd. Metodologija za sektorizaciju primenjena u ovom radu zasnovana je na primeni indeksa uniformnosti mreže (eng. Uniformity Index) čime se omogućava identifikacija zona u mreži ujednačenih po potrošnji. Efikasnost, upotrebljivost i primena razvijene metodologije obezbeđena je kroz implementaciju sledećih celina u jedinstveni hidroinformacioni alat: 1) algoritm za automatsku sektorizaciju mreže na klastere, 2) efikasni model za hidrauličke simulacije i 3) višekriterijumska optimizacija. Osnovni kriterijumi za vrednovanje i izbor optimalnog rešenja su minimalna ulaganja u neophodne intervencije u mreži i očuvanje pouzdanosti sistema. Za poređenje stanja sistema pre i nakon sektorizacije usvojeni su sledeći indikatori performasi: 1) indeks sposobnosti adaptacije sistema (eng. Resilience Index) i 2) prosečan pritisak u zonama. Nakon identifikacije osnovnih zona bilansiranja, pažljivo odmerenim intervencijama na njihovim granicama u cilju dodatne redukcije pritiska se može uticati na potencijalno smanjenje gubitaka u mreži. Rezultati testiranja metodologije na realnom primeru distributivne mreže naseljenog mesta u Holandiji, sa primenom lokalnih kriterijuma, potvrđuju da metodologija može biti od značajne koristi u inženjerskoj praksi u procesu sektorizacije i izboru mera za smanjenje gubitaka. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Savez inženjera i tehničara Srbije | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.source | II naučna konferencija: Gubici vode u sistemu javnog vodosnabdevanja, Beograd, 9. jun, 2023 | sr |
dc.subject | Vodovodni sistemi | sr |
dc.subject | Sektorizacija | sr |
dc.subject | Optimizacija | sr |
dc.subject | Zone bilansiranja | sr |
dc.subject | Gubici | sr |
dc.title | Mogućnosti primene DeNSE metode za sektorizaciju distributivnih mreža za redukciju gubitaka | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY-NC-ND | sr |
dc.identifier.fulltext | http://grafar.grf.bg.ac.rs/bitstream/id/12165/Vasilic_et_al_Mogucnosti_primene_DeNSE_metodologije_za_redukciju_gubitaka_SiT_2023.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_grafar_3225 | |
dc.type.version | acceptedVersion | sr |